Na posljednjem Gradskom vijeću oporbenim vijećnicima bilo je malo toga jasno što se tiče gradnje bjelovarskih bazena, no s izradom podloge za projektiranje i gradnju spornih bazena u Velikom Korenovu se kreće. Sukladno tome Grad Bjelovar posjetili su danas brojni stručnjaci s područja naftnog rudarstva i geotermalne energije kako bi uz bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka i njegove suradnike, predstavili Studiju izvodljivosti i modela korištenja geotermalne vode, koju Grad planira izraditi, te otklonili sve postojeće nejasnoće vezane uz projekt.
–Mi smo pod konstantnim napadima oporbe, njihov stav je jasan – oni ne žele da Bjelovar ima toplice. Na Gradskom vijeću oporba je jasno digla ruku protiv ovog našeg projekta. To je njihovo pravo i ja to poštujem, ali neka se zabilježi za 2 godine kad ćemo otvarati ovaj projekt tko je bio protiv, a tko je bio za. Bjelovaru treba novi konkretan projekt koji će donijeti novu vrijednost, koji će zapošljavati i stvarati turizam na području ovog grada. Želimo iskoristiti prirodni potencijal koji Bjelovar ima. Ove toplice bit će samoodrživi projekt, ne možemo još procijeniti hoćemo li biti u kojem plusu, ali sigurno neće biti projekt koji će opterećivati Grad Bjelovar, rekao je tim povodom bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak koji je potom istaknuo kako je stigla analiza vode s Medicinskog fakulteta, Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar.
–Voda se odlikuje čistoćom, bezbojna, bistra, karakterističnim mirisom za ovu vrstu voda. Ispitana voda pokazuje veliku sličnost s vodama koje se već koriste za kupanje i rekreaciju, kao što su: Mađarevo, Šemničke toplice, Svetojanske toplice. Vrlo je slična i vodi Daruvarskih toplica, Krapinskih, Jezerčice i Stubičkih toplica te vrlo sliči i vodama susjedne Slovenije. Voda je pogodna, ne samo za kupanje veći za dio lječilišnog turizma, napomenuo je Hrebak koji je zatim pojasnio i kako su na raspolaganju dvije bušotine. Jedna će se koristiti za bazene, a druga ima velik energetski potencijal te će se moći koristiti za grijanje budućeg hotela ili nečeg sličnog.
–Jedna bušotina je završena i koristit će se za gradnju bazena, a druga bušotina moći će se koristiti za grijanje javne zgrade, hotela, itd. To je dugoročna priča koju smo mi pokrenuli. Ta sama bušotina trebala bi koštati do 2 milijuna eura, a mi to ne možemo samostalno već trebamo iskoristiti EU fondove, napomenuo je Hrebak koji vjeruje da ćemo za dvije godine moći uživati u Termama Bjelovar.
–Bušotina je zamišljena po principu kružne ekonomije. Projekt je cirkularno održiv i kao takav će se napraviti. Terme Bjelovar, ako se pogleda inozemstvo, spadaju u model poslovne izvrsnosti. To znači da u onome što Grad nudi je ova bušotina koja će se koristiti u balneološke svrhe, za toplice, i ono što se stvara je otvaranje istražnog prostora za jednu duboku bušotinu koja bi se na ovom prostoru trebala izgraditi. Prva bušotina koristit će se u kontekstu bazena, ali se voda i nakon toga može korisno upotrijebiti, na primjer, u cirkularnom gospodarstvu. Ova druga, duboka bušotina, koja bi tek trebala ići u projektiranje, ona bi se koristila za kompleks hotela i onoga što se na tom području želi izgraditi. Ona bi mogla dati količinu toplinske energije dostatnu za zagrijavanje prostora između 70 i 80 tisuća kvadratnih metara, naglasio je Miroslav Golub, diplomirani inženjer naftnog rudarstva koji napominje kako se radi o dugoročno održivom projektu.
–U Zagrebu jedan kubik vode plaćamo 20 kuna, a ovdje će Grad Bjelovar uključujući koncesiju za iskorištavanje voda kubik plaćati tri puta manje od toga. Gradska uprava, na čelu s gradonačelnikom podiže Bjelovaru urbani metabolizam. Ovakve terme poboljšavaju vašu bilancu na način da će se tu izgraditi poslovni objekti, ljudi će se zapošljavati i više ljudi će ostati na ovom teritoriju, rekao je Golub.
–Prva faza projekta je dobivena, to je ulaz za projektante koji će sad isprojektirati iskoristivost i funkciju na najbolji način. Nakon izgradnje bazena i sportsko-rekreacijskog centra, za energetiku tog cijelog kompleksa je predviđena druga bušotina s geotermalnim potencijalom. Ima naznaka da bi se tamo moglo dobiti 20 do 25 litara u sekundi, temperature oko 70 stupnjeva, što bi energetski značilo 5 megavata snage, to je snaga koja može biti korištena za prostor cijelog kompleksa da bude energetski neovisan, rekao je Mladen Škrlec, diplomirani inženjer naftnog rudarstva.
Što se pak lokacije tiče, bazeni će se nalaziti u blizini glavne ceste između Bjelovara i Čazme te će biti u neposrednoj blizini Zagreba.
–Turistička zona Veliko Korenovo definirana je obuhvatom od 9,5 hektara i nalazi se uz glavnu državnu cestu između Bjelovara i Čazme. To područje predviđeno je isključivo za turizam baziran na korištenju geotermalne vode. U prvoj fazi bi se u izgradnju išlo na oko pola te površine, dok bi druga faza bila za sportske terene i ostale namjene, pojasnio je Ivica Markovinović, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora.
