Od ukupno 127 gradova u Hrvatskoj, gledajući najviše povučenih sredstava iz Europske unije tijekom trogodišnjeg razdoblja, Bjelovar je zauzima odlično 12 mjesto. Pokazuju to upravo najnoviji podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna hrvatskih gradova od 2017. do 2019. godine. Tim povodom, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak održao je u petak 9. travnja konferenciju za medije na temu uspješnosti Grada Bjelovara u povlačenju novca iz Europskih fondova. Konferencija je održana ispred Doma kulture na kojem se radovi obnove i uređenja unutrašnjosti polako privode samom kraju.
– Jučer smo dobili službenu informaciju da smo 12 grad u Hrvatskoj po uspješnosti povlačenja novca iz EU fondova, što nas je čini ponosnima. Na tome se najviše zahvaljujem timu Grada Bjelovara koji od prvog dana velike napore ulaže u pisanje projekata. Prije četiri godine smo praktički bili na dnu, odrađeno je svega nekoliko projekata vezanih za EU fondove. U posljednje tri godine povukli smo 231 milijun kuna vrijednih projekata iz EU i nacionalne komponente. Mnogi naši kritičari nas optužuju da veliki novac trošimo na PR, da preuveličavamo projekte i istinu donosimo na jedan drugačiji način. Mogu reći da se ovo „pljuska“ svima onima koji nas kritiziraju bez pokrića, a velika pohvala svima koji mukotrpno rade na pisanju i provođenju projekata, ne gledajući da li se radi vikendima ili otkazivanju godišnjih odmora. Tu vidljivost radimo kroz pojačano oglašavanje, upravo iz razloga što nam to nalažu i sami EU fondovi. Oko jedan milijun kuna godišnje trošimo na oglašavanje i mislim da je to zanemarivo, kada pogledamo koliko sredstava uspijevamo povući iz fondova. U posljednje tri godine vodili smo se tezom da s jednom bjelovarskom kunom, povučemo četiri ili pet kuna iz EU fondova. Ne sjećam se da smo u 231 milijun kuna imali nekih bitnijih penala, bilo ih je svega nekoliko stotina tisuća kuna. Određeni procesi su nam trenutno u fazi žalbe, jer smatramo da smo u nekim stvarima zakinuti. Bjelovar tu ne staje i tvrdim da najbolje tek dolazi. Od mogućnosti financiranja izgradnje toplica, još jednog vrtića, Državnog arhiva, do Područne IV. OŠ – Sjever. Vole nas prozivati da forsiramo 3D simulacije, no da bismo nešto prijavili na natječaj, Grad Bjelovar mora imati građevinsku dozvolu, glavni projekt, a na kraju krajeva i tu 3D simulaciju kako bismo građanima mogli prikazati što planiramo raditi te od njih dobiti povratnu informaciju što o tom projektu točno misle. Kompletna obnova Doma kulture je jedan od glavnih pokazatelja da ne radimo samo 3D simulacije, već opipljive i vidljive projekte. Uz milijun kuna dobivenih prošle godine, Grad Bjelovar je na natječaju Ministarstva kulture dobio dodatnih 500 tisuća kuna za opremanje Doma kulture koji će ukupno stajati oko 17 milijuna kuna. Za Državni arhiv smo na vrijeme dobili informaciju da bi projekt bilo dobro prijaviti na Nacionalni plan oporavka i otpornosti u vrijednosti većoj od 10 milijuna kuna, ističe Hrebak.
Od 18 bjelovarskih projekata u školstvu, 14 njih je obnovljeno putem EU fondova. Preostale su još četiri škole, za koje su projekti već pripremljeni. Također, obnovljeni su i svi bjelovarski vrtići, a za svibanj je planirano i službeno otvorenje potpuno novog dječjeg vrtića u Gudovcu za kojeg su roditelji budućih vrtićaraca pokazali veliki interes.
Ispred EU tima Grada Bjelovara, novinarima se obratila Andrea Posarić.
– EU projektima se bavim posljednjih 11 godina. Da bismo ostvarili ovakve rezultate, potrebno je puno znanja, rada i odricanja. U posljednje četiri godine, koliko Dario Hrebak obnaša funkciju gradonačelnika, zahvaljujući njegovoj suradnji, potpori i povjerenju kojeg nam je pružio, mi smo ostvarili zaista velik uspjeh. U jednom razdoblju znamo imati 30 projekata koje provode dvije osobe ili čak jedna samostalno. Sastavni dio provedbe svakog projekta su stres, brzina, utrka s vremenom, ponekad i suze. Biti na 12. mjestu na razini cijele države je potvrda da dobro radimo posao, istaknula je viša savjetnica za provedbu programa Europske unije i međunarodnu suradnju u okviru Upravnog odjela za gospodarstvo.
– Područja na kojem EU tim radi su vrlo raznolika, zbog čega stalno moramo pratiti sve promjene, zakone, propise, odluke. Svaki projekt je individualan i poseban, a razlikuju se iz fondovi iz kojih se financiraju. Doslovno, moramo voditi računa o svemu. Nadam se i vjerujem da ćemo istim putem nastaviti i u budućnosti provesti još jako velik broj projekata, poručila je Ivana Bekavac, viša stručna suradnica za provedbu programa Europske unije i međunarodnu suradnju.
