Gradski muzej Bjelovar u svojoj suvenirnici ima raznu ponudu suvenira. Početkom godine su predstavili novi logotip te suvenire s motivima poput šahta bivše tvornice Tomo Vinković, tlocrta gradskog Paviljona ili naslova legendarnog romana Gorana Tribusona „Ne dao Bog većeg zla“. Modernim i zanimljivim motivima Muzej nastoji potaknuti posjetitelje da kupe ili daruju predmete naših sjećanja kako bi zadržali uspomenu na događaj, mjesto ili osobu vezanu uz grad Bjelovar, tradiciju i kulturnu baštinu. Iza svakog suvenira stoji neka „bjelovarska priča“ kako bi se isti poistovjetili s gradom i podsjetili na njihov značaj.
Predstavljeni su i suveniri specijalizirani za žene poput majice sa šahtom Tomo Vinković s motivom u rozoj boji te šalicu napravljenu u suradnji s Ceramicom.
Iz Gradskog muzeja Bjelovara odlučili su napraviti nešto i za naše najmlađe. Tako se od danas u muzeju mogu kupiti puzzle i to u dva motiva – Ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina i Tajnu gudovačke pisanice. Vjerujemo kako će djeci biti zanimljivo slagati ove puzzle s unikatnim motivima.
Prve puzzle tiču se razdoblja srednjeg vijeka kada je postojalo Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo na čelu s kraljem. Kralj Matija Korvin imao je sjedište na Kraljevskom dvoru u Budimu u današnjem glavnom gradu Mađarske, Budimpešti. Neprijatelji koji se spominju u priči naziva Osmanlije bili su muslimanski ratnici koji su napadali područje naše domovine. Iz njihove države nastala je Republika Turska.
Od samostana Svih svetih, na čelu kojega su bili redovnici naziva pavlani, danas je arheološko nalazište u selu Pavlin Kloštar nedaleko Bjelovara. Svi ste čuli za franjevce jer u gradu imamo franjevačku Crkvu svetog Antuna. Pavlini su redovnici slični franjevcima, a razlikovat ćete ih po odjeći. Pavlini nose odoru bijele boje. Tu su i pećnjaci koji su grijali prostor u kojem su srednjovjekovni ljudi živjeli. U Gudovcu je bila radionica za njihovu izradu.
Druge puzzle tiču se tradicije bojenja uskršnjih jaja tj. pisanica s obzirom na to da je upravo u Gudovcu pronađena najstarija pisanica koja datira iz 15. stoljeća.
