Razvoj Zelene infrastrukture gradova u današnje vrijeme postaje globalni alat za borbu protiv klimatskih promjena što je, putem strateški važnih dokumenata, prepoznala i Europska unija. Grad Bjelovar, kao jedan od prvih gradova u RH, krenuo je u izradu studije i strategije zelene infrastrukture.
Sukladno tome, sklopljen je Ugovor za uslugu izrade Studije i strategije zelene infrastrukture Grada Bjelovara s tvrtkom 3E PROJEKTI d.o.o. iz Zagreba. Izradom navedenog dokumenta cilj je, između ostalog i planski poticati zelene investicije, zatim smanjenje efekta toplinskih otoka i temperature u gradu, prilagođavanje klimatskim promjenama te ublažavanje posljedice tih promjena.
O samoj strategiji i planovima više riječi bilo je u četvrtak 10. veljače na konferenciji za medije kada su novinare s planom razvoja Zelene infrastrukture upoznali zamjenik bjelovarskog gradonačelnika te zagrebačke krajobrazne arhitektice.
– S obzirom da svi želimo što više drveća i hlada, Grad Bjelovar je i do sada redovito sudjelovao u svim akcijama koje su se odnosile na sadnju drveća. Na godišnjoj razini uvijek smo zasadili puno više, nego što se posjeklo. Naravno, uvijek se odstranjuje samo ono drveće koje je bolesno ili predstavlja određenu opasnost za građane. Želja nam je da Bjelovar postane što zeleniji, a upravo s tvrtkom 3E PROJEKTI smo potpisali ugovor o planskom razvoju. Poznato je da su krajobrazni arhitekti stručni pri izradi Studije i strategije zelene infrastrukture, kratko je istaknuo zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić.
Bjelovar će na ovaj način postati jedan od prvih gradova koji su prepoznali potrebu izrade Strategije zelene infrastrukture na području Hrvatske. U narednom programskom razdoblju, očekuje se financiranje od strane Europske unije, upravo u smjeru poticanja i financiranja razvoja zelene infrastrukture koja obuhvaća strateško planiranje multifunkcionalne mreže otvorenih prostora te uz sadnju drveća podrazumijeva i sve ostale javne prostore unutar grada, ali i šire.
– Otvoreni prostor može obuhvaćati od zaštićenih prostora, krajobraza visoke ekološke i vizualne kulturne vrijednosti, pa do krajobraza rijeka, potoka, jezera, gradskih javnih površina, ruralnih poljoprivrednih krajobraza, komunikacijskih koridora, čak i industrijske i degradirane krajobraze. Dakle, zelena infrastruktura je iznimno širok pojam te pokušava povezati, odnosno umrežiti sve otvorene prostore na gradskom području i to u cilju što bolje funkcionalnosti. Jedan od bitnijih ciljeva je stvoriti tzv. elastičnost, zapravo otpornost na nadolazeće klimatske izazove. Svako područje ima veliki potencijal za razvoj zelene infrastrukture. Jako se veselimo ovom izazovu i vjerujemo da će Grad Bjelovar biti jedan od kvalitetnih pilot projekata za buduće programsko razdoblje, pojasnila je krajobrazna arhitektica Nikolina Krešo.
Najavljena studija trebala bi biti gotova tijekom narednih šest mjeseci, dok za njezinu izradu Grad Bjelovar izdvaja 200 tisuća kuna. Riječ je o planiranim sredstvima iz okvira gradskog proračuna.
– Pred nama je sada jedan vrlo opsežni postupak. Pomoću drona ćemo napraviti snimke terena, nabavit ćemo sve potrebne podloge Prostornog plana Grada Bjelovara kako bismo vidjeli na koji način se grad u ovom trenutku razvija. Također, moramo dobiti jasnu sliku zauzetih, slobodnih i planiranih površina. Nakon svih dobivenih podataka, krećemo u planiranje mreže koju će biti moguće “provući” kroz čitav gradski prostor. Uz krajobrazne arhitekte, stručni tim čine i urbanisti, urbani šumari, geografi, biolozi, ekonomisti i građevinari, dodala je krajobrazna arhitektica Matea Ljeljak te naglasila kako je Studija i strategija zelene infrastrukture Grada Bjelovara preduvjet za daljnje financiranje iz fondova Europske unije.
