Grad Bjelovar je u 2018. godini na europske i nacionalne fondove prijavio projekte u vrijednosti od 136 milijuna kuna. Za neke je sufinanciranje odobreno, a mnogi su još u evaluaciji. Također, u 2019. plan je nastaviti započete projekte, ali i upustiti se u neke nove.
Detaljnije o tome što je do sada učinjeno po pitanju prijava na fondove te što Grad Bjelovar očekuje u 2019. godini, rečeno je na konferenciji za novinare u petak, 4. siječnja 2019.
Na konferenciji je, uz gradonačelnika Grada Bjelovara Darija Hrebaka te predstavnike gradskoga EU tima, sudjelovao i državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac.
Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak kazao je kako je u 2018. godini Grad Bjelovar prijavio projekte ukupne vrijednosti 136 milijuna i 800 tisuća kuna, što čini 68 projekata; od čega je ukupna vrijednost prijamnih projekata za financiranje iz fondova Europske unije 129 milijuna kuna, odnosno 35 projekata, a na natječaje financirane iz državnog proračuna ukupne vrijednosti 7 milijuna i 600 tisuća kuna.
– Ono što do kraja 2018. godine imamo kao odobreno; odobren je 21 projekt za koji iz vanjskih izvora financiranja ostvareno je ukupno financiranje od 21 milijun kuna. Ukupna vrijednost svih tih projekata je 52 milijuna kuna – 41 milijun kuna iz fondova Europske unije, preostali iznos se odnosi na projekte financirane iz državnog proračuna. Mi smo otprilike 20 milijuna kuna iz 2018. prebacili na 2019. godinu, ali ono što je najbitnije je da je taj novac osiguran. Na taj 41 milijun 700 tisuća kuna koje sme uspjeli izvući, trenutno očekujemo rezultate za 21 projekt koji iznosi 26,5 milijuna kuna. Dakle, od ovih 136 koje smo prijavili ukupno u 2018. godini, još 76 milijuna kuna očekujemo rezultate, dakle nisu nam projekti odbijeni, naglasio je Hrebak te je pojasnio o kojim projektima se radi, a spomenuo je i projekt Vrtić po želji roditelja, koji je najveći u Hrvatskoj, a vrijedi 13,8 milijuna kuna.
– To su projekti; energetska obnova u 2018., odnosno 6 projekata energetskih obnova zgrada, osnovna škola Ciglena, Nove Plavnice, Veliko Korenovo, Gudovac, Ždralovi i dječji vrtić u Radničkom naselju, ukupne vrijednosti 8 milijuna kuna. Krajem godine razveselila nas je vijesti da je i područna škola Obrovnica isto tako projekt odobren, u vrijednosti od 272 tisuće kuna. Europski socijalni fond, Vrtić po želji roditelja– dakle popodnevna smjena u vrtićima, dobio sam informaciju da će sredinom prvog mjeseca biti potpisivanje ugovora, a odluku o financiranju smo dobili-13 milijuna 879 tisuća kuna bespovratnih, dakle 100 posto financiranja je osigurano iz Europskog socijalnog fonda. Europski fond za regionalni razvoj, ovdje smo dobili sufinanciranje za projekte Odvoji po boji, ukupna vrijednost milijun i 199 tisuća kuna, izgradnja reciklažnog dvorišta u Bjelovaru, odobreno 4 i pol milijuna kuna; sad zajedno s općinom Veliko Trojstvo idemo u projekt koji je odobren – sanacija otpada Grginac, odobreno 8 milijuna i 248 tisuća kuna, Fond europske pomoći za najpotrebitnije je milijun 337 tisuća kuna, Djetinjstvo bez gladi – financiranje besplatnih školskih obroka za djecu u riziku od siromaštva, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, izgradnja i opremanje dječjeg vrtića i jaslica u naselju Gudovac; 7 milijuna i 300 tisuća kuna, projekt Tehnološkog parka WiFi for you, 12 tisuća kuna. Imamo i nacionalne projekte, rekao je gradonačelnik Dario Hrebak i dodao kako je Grad godinu završio u plusu.
Što se tiče kredita, gradonačelnik je rekao:
– Što se kredita tiče, od 5 milijuna smo digli 3 milijuna kuna, 1 posto kamata i on će biti zatvoren u sljedeća 2 tjedna. Grad je završio godinu u plusu, ovo je najbolja godina do sad i mislim da možemo biti zadovoljni. Naime, normalna zaduženost je oko 30 milijuna kuna, a maksimalna preko 50 milijuna kuna. Mi možemo doći do 30 da Grad to uopće ne osjeti, pojasnio je gradonačelnik.
Andrea Posarić iz gradskog tima za projekte pojasnila je koji projekti su u tijeku.
– Ono što je trenutno aktualno; u postupku je snimanje filma o bjelovarskim herojima u obrani Domovine-to radimo u suradnji s HVIDR-om, koja je nositelj, dok je Grad Bjelovar izradio projektni prijedlog i osigurava sufinanciranje tog projekta. Ono što je također u provedbi je uređenje senzorne sobe i dječjeg igrališta prilagođenog djeci s teškoćama u razvoju u okviru dječjeg vrtića Bjelovar. Ono što ćemo izraditi do sredine godine je projektna dokumentacija za izgradnju novih jaslica u naselju Sjever. Što se tiče plana u 2019. godini, u ovom trenutku pripremamo nekoliko projekata; do negdje travnja ove godine prijaviti ćemo ih nekoliko. Ono što čekamo je objava plana natječaja financiranih iz fondova Europske unije za 2019. godinu. Pripremamo i veliki projekt za koji čekamo otvaranje natječaja – Unaprjeđivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici, kao podrška procesu deinstitucionalizacije u okviru kojega ćemo prijaviti izgradnju rehabilitacijskog centra Mali svemir za djecu s teškoćama u razvoju, dok će sama vrijednost projekta iznositi oko 20 milijuna kuna. Taj projekt će se financirati iz europskog fonda za regionalni razvoj, dok je nositelj samog poziva Ministarstvo regionalnog razvoja fondova Europske unije. Trenutno smo u pripremi projektne dokumentacije izvođenja građevinske dozvole. Također pripremamo nekoliko projekata za energetsku obnovu, gdje očekujemo ponovno otvaranje poziva 5. veljače, za financiranje energetske obnove javnih zgrada u kojima se obavlja društvena djelatnost. Isto tako pripremamo 2 projekta u okviru europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti do 4 milijuna kuna. Kao nastavak projekta u ovoj godini je i projekt Sinergijom do uspješnije zajednice, koji je odobren u 2017. godini iz Europskog socijalnog fonda za osiguranje pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju, istaknula je Andrea Posarić te dodala:
– Što se tiče nacionalnih projekata, do kraja drugog mjeseca imat ćemo izrađen glavni projekt za uređenje spomen područja Barutana. U travnju 2019. godine završit ćemo i projekt energetske obnove dječjeg vrtića na Matoševom trgu.
Ivana Jurković Piščević – direktorica bjelovarskog Tehnološkog parka, rekla je kako je Tehnološki park udružio snage sa sličnim inozemnim tehnološkim parkovima.
– U prethodnoj godini prijavljivali smo projekte na programe zajednice; Obzor, Kreativna Europa, Cosme i sve ostalo koji se financiraju i prijavljuju direktno u Bruxelles, a krajem godine Interreg Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska- projekt za uređenje poduzetniške infrastrukture, što je zapravo jedan od elemenata digitalnog inovacijskog centra, gdje će se zgrade u vlasništvu grada staviti u funkciju poduzetnicima uz opremanje i stvaranje laboratorija. Uspostavili smo mrežu partnerstva sa sličnim tehnološkim parkovima, što u Hrvatskoj, ali i Sloveniji, Mađarskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Cipru, Malti, Španjolskoj i Portugalu i svi zajedno krećemo prema razvoju novih stvari. Ono što je bitno je to da uz poduzetnike i pisanje projekata za poduzetnike radi se i na ispunjavanju implementacije elemenata u digitalizaciji prema naputcima Grada Bjelovara. Ukupna vrijednost projekata koje smo prijavili u drugoj polovici prethodne godine iznosi 4 milijuna eura, sad je plan u naredna 2 tjedna prijaviti još 2 projekta ukupne vrijednosti 9 milijuna eura s partnerima koji su uključeni na Interreg Mediteran i Interreg Dunavske regije čije otvaranje se očekuje svaki tren, istaknula je Jurković Piščević.
Ivana Bekavac iz gradskog tima za projekte predstavila je projekt Vrtići po želji roditelja u čijem okviru je zamišljeno uvođenje poslijepodnevne smjene u sve bjelovarske vrtiće, ali i još neke promjene.
– Drago mi je što danas mogu predstaviti projekt Vrtići po želji roditelja jer je baš za njega u zadnje vrijeme veliki interes javnosti. U svibnju prošle godine Grad Bjelovar je aplicirao na natječaj Vrtići za skladniji život–projekt Vrtići po želji roditelja, i odobreno nam je nešto više od 13 milijuna i 800 tisuća kuna. U okviru projekta zamišljeno je uvođenje poslijepodnevne smjene u sve dječje vrtiće, kao i produljeni boravak; odnosno dječje igraonice gdje će svako dijete moći izvan svoje smjene ostati nekoliko sati u vrtiću. Što se tiče poslijepodnevnog rada, planirani su poludnevni i desetosatni ostanci djece u vrtićima i to će biti jednako primarnom redovnom programu. Ovim projektom će se to omogućiti na 2 godine i u okviru toga je planirano zapošljavanje 57 osoba; 26 odgajatelja, 14 spremačica, 10 kuharica, imati ćemo i 2 edukacijska rehabilitatora. U našem gradskom vrtiću, u okviru senzorne integracije imat ćemo stručno osoblje i sve potrebno da bi djeca s teškoćama u razvoju u vrtiću imala osiguran kvalitetan smještaj i kadar koji brine o njima. Također, i drugi vrtići će u svojim mješovitim skupinama primati djecu s teškoćama u razvoju. Planiramo razvijati i brojne projekte koji će se kasnije provoditi u vrtićima, od poduzetništva u vrtićima, STEM područja, programa za darovite do igraonica s elementima montessori pedagogije. Sve to, uključujući i obnovu samih vrtića, je uključeno u taj projekt kojim će se podignuti standard u svim vrtićima, pojasnila je Ivana Bekavac.
Velimir Žunac – državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije istaknuo je kako ugovorenost europskih projekata na državnoj razini raste.

– Rukopis Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije postoji u mnogo toga; kako u nacionalnim programima tako i u europskim fondovima. Ono što je važno za reći, u mandatu ove Vlade 1. siječnja 2017. godine, ugovorenost svih europskih projekata na razini Republike Hrvatske, od ukupne omotnice od 10,7 milijardi eura bila je na 9 posto, 1. siječnja 2018. godine smo došli na 35 posto, a cilj je bio premašiti 60 posto, što smo i uspjeli 1. siječnja 2019. godine. To je samo ugovorenost, projekti su zahtjevni i oni traju, ali ono što je zacrtano to se i događa. Hrvatska do kraja 2020. godine mora ugovoriti sva raspoloživa sredstva, a provedba ide do kraja 2023. godine. Vrlo smo zadovoljni što su mnogi naši gradovi prepoznali važnost europskih fondova jer lokalni proračuni nisu dovoljni da bi se gradovi i općine razvijali na zadovoljavajući način, istaknuo je državni tajnik Žunac i dodao:
– Mi ćemo i u ovoj godini nastavljati maksimalno pomagati što većem broju općina i gradova, ne samo u ovoj županiji. Nama je cilj da se Republika Hrvatska ravnomjerno razvije i da se one slabije razvijene malo potakne kako bi sustigli razvijene. Također, imamo povijesno velike lokalne proračune, teško ih je usporediti s nekim prijašnjim godinama, i to sigurno ne može završiti loše jer će mnogi projekti biti poticaj ljudima da ne napuštaju ovaj prostor da svi zajedno razvijamo ovu našu županiju na najbolji mogući način, poručio je Žunac, te je pojasnio kako ni Varaždinska, a ni Bjelovarsko- bilogorska županija nisu u vrhu povlačenja sredstava iz europskih fondova te da nemaju razloga za brigu.
– Oni su u puno manjem problemu nego barem pola ostalih hrvatskih županija, ali na tome se radi i sigurno ćemo naći rješenje, tako da nitko neće biti oštećen ni spriječen da se dalje javlja na natječaje europskih fondova.
Za sam kraj je gradonačelnik Hrebak je konstantirao kako je ukupna vrijednost europskih projekata, što se gradova tiče, u razdoblju od samo 2 godine udesetostručila.
– Ako pogledamo samo gradove; samo prije 2 godine, ukupna vrijednost europskih projekata koju su prijavili gradovi je bila 30 milijuna eura, a u 2017. godini bila je 300 milijuna eura. Sad nastaje problem jer treba to sve administracija obraditi, Država to sve treba pripremiti; 250 milijuna kuna, koliko je fond za sufinanciranje do sad bio se nikad nije potrošio, zaključio je gradonačelnik.