Ustavom Republike Hrvatske jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, a u skladu s tim, jer građani imaju pravo znati kamo ide proračunski novac, Grad Bjelovar odlučio je otvoriti svoj Proračun prema javnosti i ponuditi aplikaciju za otvorenost proračuna.
U taj projekt Grad je ušao s Institutom sinergije znanosti i društva, a sve u cilju kako bi se građanima olakšalo praćenje Proračuna i razvojnih učinaka koje on omogućuje. Naglasak je na interaktivnosti te jednostavnosti vizualnoga pregleda uz lako pretraživanje svih stavki tog važnog financijskog akta, kao i kako su se te stavke kretale kroz godine. Želja je da i građani aktivno sudjeluju u kreiranju Proračuna i da taj primjer prate i ostali gradovi u Hrvatskoj. Otvorenost proračuna prvi je korak u projektu nakon čega slijedi njegova potpuna transparentnost gdje će biti vidljivi svi ulazni i izlazni računi Grada. Na taj će način Grad Bjelovar biti prvi u Hrvatskoj koji će svaku kunu prikazati javnosti.
Detalje o aplikaciji za otvorenosti Proračuna predstavili su gradonačelnik Dario Hrebak sa suradnicima te Dejan Vinković s Instituta sinergije znanosti i društva, koji je izradio aplikaciju, u ponedjeljak, 18. veljače u Bjelovaru.
Gradonačelnik Dario Hrebak je napomenuo kako građani imaju svako pravo znati kako se troši njihov novac, a isto tako i političari imaju obavezu biti transparentni.
– Ovo je jedan od naših najvažnijih projekata u zadnjih godinu i pol dana, to je projekt otvorenosti gradskog proračuna koji je vezan uz projekt transparentnosti gradskog proračuna. Mi smatramo da građani imaju pravo znati kako se troši novac poreznih obveznika. S druge strane, političari također imaju obavezu i odgovornost predstaviti građanima trošenje i transparentnost trošenja gradskog novca na razumljiv način. Mi smo svoj proračun otvorili prema građanima i odlučili smo napraviti to da svaki hrvatski građanin može shvatiti kako se prikuplja novac u gradski proračun, kako se on troši, ali i da nekim dijelom može sukreirati svoj proračun – putem interaktivne igrice, rekao je Hrebak te je istaknuo kako Grad Bjelovar nema što skrivati te da će postati najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj.
– Mi u Bjelovaru nemamo što skrivati, želimo u potpunosti otvoriti gradske financije prema svima, želimo da građani dobiju povjerenje prema radu ove Gradske uprave, a s druge strane, ono što će biti 2. faza tog projekta je upravo činjenica da ćemo u stvarnom vremenu moći pratiti kako će se plaćati određene financijske obveze. Moći ćete vidjeti svaki račun – od 1 do milijun kuna. Želimo postati najtransparentniji grad u Hrvatskoj, sad je jedina stvar pravne prirode a to je posljedica svega ovoga što se događa oko GDPR-a, odnosno opće uredba o zaštiti podataka. Moramo poštivati određene odredbe kako ne bismo bili drastično kažnjeni. Međutim, u našem Ustavu stoji da svaki građanin ima pravo znati kako se troši novac od strane nadležnih institucija.
Stoga se postavlja pitanje je li GDPR jači od Ustava ove zemlje – mi mislimo da nije, ali želimo to dobiti pravno u pismenom obliku da možemo biti potpuno sigurni da, kada objavimo podatke, nas nitko neće tužiti za kršenje zaštite osobnih podataka.
Danas smo predstavili 90% tog posla, ostala je samo ta tehnička stvar. 2 tjedna posla da se to otvori prema javnosti. Sporno je samo to da moramo biti 100% sigurni da možemo još i taj dio pustiti. Pripremali smo prvi dio da ga pustimo van, ali ćemo čekati tumačenje određenih institucija. Vjerujem da ćemo kroz mjesec, mjesec i pol dana predstaviti i 2. fazu ovog projekta, rekao je bjelovarski gradonačelnik.
Dejan Vinković, ravnatelj Instituta sinergije znanosti i društva predstavio je samu aplikaciju ali je i istaknuo kako je globalnom indeksu transparentnosti Hrvatska na nezavidnoj poziciji.
– Razlika između otvorenosti i transparentnosti je nešto što se u Hrvatskoj strašno brka. Vlast daje podatke o tome kako radi, građani formalno mogu sudjelovati u donošenju proračuna, međutim, građani i dalje imaju osjećaj da je čitava stvar netransparentna. Na globalnom indeksu transparentnosti Hrvatska već dugi niz godina stoji između Saudijske Arabije i Kube.
Građanima su dostupni podaci, ali nikada nije moguće pretražiti čitavu bazu. Odnosno, ukoliko ne znamo koji točno podatak tražimo naprosto ga ne možemo pronaći, i to je definicija netransparentnosti.
Potrebna razina transparentnosti ovisi o lokalnoj kulturi – u Njemačkoj ili Švedskoj građani nemaju potrebu ići do te razine jer vjeruju nadzorim tijelima i tome da su političari odgovorni. U Hrvatskoj nitko nikome ne vjeruje, a u toj situaciji se razina povjerenje može podići jedino potpunom otvorenošću, poručio je Vinković te je rekao nešto više o samom projektu.
– Glavni zadatak ovog dijela bio je podatke koji već jesu dostupni, ljudima prikazati na način na kakav do sada se proračuni ne prikazuju. Ovo će biti stranica koje će biti vezana uz sve buduće projekte koji se tiču samog proračuna.
Ovo je zamišljeno kao neki minimalni standard – ako ovaj prikaz usporedimo s drugim takvim prikazima proračuna, shvaćamo da ovakvu razinu transparentnosti nema kod drugih tijela javnih vlasti, za što nema opravdanja. Bilo bi za očekivati da se barem ovakvi standardi uvedu i na razini države.
Ova razina vizualizacije je gotova, a sada slijedi novi projekt, nova faza gdje bi se napravila detaljna baza svih isplata vezanih uz Grad.
Zakon o GDPR-u vrlo jasno kaže da se on uvijek mora uskladiti s ostalim zakonima države, stoga ne može nadvladati prava pristupa informacijama, rekao je ravnatelj Instituta.
PRORAČUN GRADA BJELOVARA
