Hrvatska se već četiri mjeseca suočava s krizom. S jedne strane neumoljiv ne zdravstveni aspekt koji nas je odnedavno prisilio da ponovo pratimo broj oboljelih od koronavirusa, a s druge strane su posljedica istog na gospodarstvo zbog čega pratimo broj nezaposlenih.
Prema Priopćenju za javnost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Bjelovar, čak i u doba godine kad Hrvatska, pa tako i naša županija, bilježi najmanju nezaposlenost zbog sezonskih poslova evidentne su promjene u porastu broja nezaposlenih. Promjene u evidentiranoj nezaposlenosti tijekom lipnja 2020. godine tako pokazuju da su krajem lipnja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježene 4.544 nezaposlene osobe. Iako je to 126 osoba manje u evidenciji nezaposlenih u odnosu na svibanj ove godine, ukupna brojka 4.544 je za 775 osoba veća u odnosu na lipanj 2019. godine. Udio nezaposlenih na području naše županije u lipnju je 3,0% u nezaposlenosti Republike Hrvatske.
Među nezaposlenima je 51,8% žena. Pad nezaposlenih u odnosu na prethodni mjesec pokazuje da se uglavnom zapošljavaju muškarci, što još jednom potvrđuje neravnopravan i nezaštićen status žena na tržištu rada. Prema razini obrazovanja najbrojniji su u evidenciji nezaposlenih ljudi sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike. Slijede osobe sa završenom osnovnom školom. Ove dvije skupine čine ukupno 58,2% nezaposlenih. Što se tiče dobne strukture, najviše je nezaposlenih između 20 i 24 godine, a nakon toga slijede nezaposlenih između 55 i 59 godina, te nezaposleni između 50 i 54 godine. U odnosu na lipanj 2019. povećao se i broj korisnika novčane naknade za 389 osoba.
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio je aktivnosti očuvanja radnih mjesta u djelatnostima/sektorima koji su najugroženiji odnosno pogođeni koronavirusom. Uvedene su i dvije nove mjere. Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) za srpanj 2020. – mikropoduzetnici odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju do 10 radnika, a mjera se uvodi budući da se navedeni poslodavci smatraju najugroženijima krizom. Druga je Potpora za skraćivanje radnog vremena koja obuhvaća potencijalno veći broj korisnika od prijašnje podmjere, uvodi se s obzirom na privremeno smanjenje opsega posla, a u svrhu očuvanja radnih mjesta. Ovu potporu će moći koristiti poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost i zapošljavaju 10 i više radnika, u visini najviše do 2.000 kn mjesečno neto po radniku, za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, ali ne kraćem od polovice mjesečnog fonda sati.
