Na spomen području šume Lug u Bjelovaru u petak 19. lipnja, održan je Spomen na hrvatske žrtve jugo-komunističkog boljševizma, pogubljene u poraću 1945. godine. Na ovom se mjestu nalazi jedna od najvećih masovnih grobnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, s ukupno 293 kostura ljudskih žrtava, kojima je i ovom prilikom odana počast.
–Zločini o kojima se šuti zapravo dovode do novih zločina, što je dokazao i Domovinski rat. O zločinima treba govoriti kako se nova zla ne bi dogodila, naglasila je Anita Blažeković u ime bjelovarskog ogranka Matice Hrvatske.
Đuro Knezičić iz Hrvatskog žrtvoslovnog društva također je bio jedan od govornika koji je ponovio kako se ove žrtve neće iznevjeriti i kako će se uvijek pamtiti njihova žrtva za dobrobit budućnosti.
Gradonačelnik Dario Hrebak ispred Grada Bjelovara kao jednog od organizatora komemoracije napomenuo je kako je ovaj čin za svaku osudu i kako do njega nikad nije smjelo doći.
–Radilo se o režimu jer je umjesto zakona i pravde rješenje bio metak. Svaki dan imamo mogućnost svaki dan doći ovdje i odati počast žrtvama, ali i doći i reći ovdje je čovjek bio čovjeku neprijatelj. Moramo doći ovdje i osvijestiti da učinimo sve što je u našoj moći da se ništa slično više nikad ne ponovi. Danas imamo privilegiju i odgovornost čuvati demokraciju, i graditi Hrvatsku mira i blagostanja, ne zaboravivši što se dogodilo da do toga dođe.
Bjelovarsko-bilogorska županija kao organizator također je dala podršku u rasvjetljavanju događaja koji su se ovdje dogodili. Župan Damir Bajs napomenuo je kako Hrvatska ima dugu povijest, i tijekom te povijesti bilo je brojnih žrtava. Županija je pokrovitelj brojnih komemoracija, pa tako i onih vezanih uz žrtve s početka II. svjetskog rata, i iz jugo-komunističkog boljševizma.
–Istaknuo bih da ne trebamo svjedočiti samo mi koji smo ovdje, nego treba napraviti zapis o svima onima koji su ovdje. Matica hrvatska imala je to nastojanje 2003. da se imenom i prezimenom upišu sve žrtve koje su ovdje. Radi povijesti i radi pravde. Ljudi imaju pravo znati gdje su pokopani njihovi sumještani, članovi njihovih obitelji. To je obveza koju moderna Hrvatska mora imati u sebi. Ratni zločini su se dešavali, nažalost i u svježijoj povijesti. I ta imena treba uklesati i upisati, i treba iskazati pijetet svim žrtvama, a sve u zajedničkom htijenju hrvatske države koja je nastala upravo na ovim žrtvama.
Ante Deur kao izaslanik ministra hrvatskih branitelja nazočnima se obratio riječima nade kako današnje i buduće generacije nikad neće doživjeti zlo vremena koje je prethodilo hrvatskoj državi i njenom začetku. Mi smo dobili privilegiju živjeti u samostalnoj državi koju su brojne generacije prije nas samo sanjale i zaborav žrtvi koje su tome doprinijele ne smije se dopustiti.
Ministar vanjskih i europskih poslova Godran Grlić Radman rekao je kako ovdje nisu poštovane ni konvencije ni ljudsko ni kršćanski pravo. Suda pod okriljem noći nije bilo. Davao se život za Hrvatsku i treba se staviti u kožu ljudi koji su poginuli kako bismo razumjeli strahote ljudi koji nisu bili ništa krivi. Svaka žrtva ima pravo na dostojanstveno počivalište i grob, i ne smije se dozvoliti komocija da se žrtve zaborave.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković napomenuo je kako je ovo stratište također dio križnog puta koji je Hrvatska prošla. Ovdje su žrtve koje je ubio komunistički režim i njihovi predstavnici. Nažalost, odgovorni za te zločine nisu odgovarali, i tužno je zato gledati kako se ove žrtve pokušavaju umanjiti ili opravdati zločine govoreći. To je potrebno isticati zbog generacija koje dolaze jer oni neće znati te činjenice ako im mi ne prenesemo i ako o njima ne budu učili. Potrebno je ukazivati i poučavati.
– Sa zlom smo se uočili i u Domovinskom ratu, i hvala braniteljima koji su dali svoj život i sudjelovali u stvaranju hrvatske države. Bez njih i bez prvog hrvatskog predsjednika ne bismo živjeli u slobodnoj i demokratskoj državi. Budimo ponosni na ono što smo ostvarili i na sve ono što je uslijedilo. Snažni smo, prepoznati u svijetu. Poklonimo se zajedničkim žrtvama i gradimo slobodnu i voljenu Hrvatsku.
Za žrtve jugokomunističkog boljševizma pogubljene u poraću 1945. godine služena je koncelebrirana Sveta misa koju je predvodio bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak. Spomen na žrtve jugo-komunističkog boljševizma završena je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomen obilježju u šumi Lug.
