U petak 28. lipnja, na spomeničkom području gubilišta šume Lug u Bjelovaru održan je Spomen na hrvatske žrtve jugo-komunističkog boljševizma, pogubljene u poraću 1945. godine.
Do sada su zabilježena saznanja o 71 gubilištu diljem naše županije s nepoznatim brojem grobnih jama, a upravo je šuma u neposrednoj blizini Bjelovara jedna od najvećih masovnih grobnica. Grobnica u Lugu otkrivena je u ljeto 1992. godine, a mjestom je pijeteta za ukupno 293 ubijena Hrvata.
- lipnja 2006. godine u Lugu je završena zajednička grobnica i osigurano trajno počivalište žrtvama čiji su posmrtni ostaci položeni u grobnicu, a tada im je otkriveno i Spomen obilježje.
Organizatori Spomena na ove žrtve su Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar te Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru.
Komemoraciji su stoga prisustvovali i prigodnim riječima se obratili okupljenima, predstavnici udruga, Grada Bjelovara, Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i Republike Hrvatske.
Tako je Anita Blažeković, predsjednica bjelovarskog Ogranka Matice hrvatske, naglasila iznimnu važnost ovakvih okupljanja i prenošenja sjećanja na žrtve.
– Ovdje smo se okupili jer tako rušimo onu izreku „pobjednici pišu povijest.“ U toj povijesti nije bilo nijednog slova koje je spominjalo partizanske zločine u ratu i poslije rata, kazala je Blažeković poručivši kako su narodi zapadne Europe završetkom II. svjetskog rata dobili svoje slobodne države i višestranačje, te su ekonomski napredovale, a mi smo ponovno dobili Jugoslaviju i totalitarizam.
Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo napomenuo je kako se Hrvatska mora odvojiti od ostataka totalitarizma jer jedino tako može postati suverenom državom.
– Preostaje nam da se odaje počast žrtvama; da se ne zaboravi, da prenosimo i učimo naše buduće generacije koje su ovdje i koje dolaze. Pri tome trebamo nastojati u slozi i bez mržnje, kako se takve strahote nikad ne bi ponovile, obratio se je okupljenima zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić.
Zamjenica bjelovarsko-bilogorskog župana Bojana Hribljan u ime župana Damira Bajsa i u svoje osobno ime pozdravila je ovaj skup, te istaknula kako svaki zločin treba osuditi – bez obzira na ideologiju koju zastupa.
– Žrtvama rata trebamo odati pijetet tako što ćemo omogućiti da njihova imena i okolnosti stradanja budu poznata bez obzira na to kojoj su etničkoj ili vjerskoj skupini pripadale; koju su političku ili ideološku ideju branile. Obaveza svakog društva je osvijestiti da žrtve stradanja nisu naprosto brojevi već ljudi s imenom i prezimenom. To su životi i ljudske sudbine, kazala je Hribljan i nastavila:
– Istinom o počinjenim zločinima želimo osvijestiti da nema opravdanja za zločine, bez obzira pod čijim imenom ili ideologijom su činjeni. Nema opravdanja za zločin ni u jednom sistemu, ni u jednoj ideologiji, zaključila je zamjenica župana.
Izaslanik predsjednika Vlade RH, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac, složio se je da je zločin, pod bilo kojom ideologijom, apsolutno neopravdan, a kazao je i kako hrvatska povijest naprosto mora biti utemeljena na povijesnim činjenicama.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora, saborski zastupnik Miro Totgergeli okupljenima se obratio s riječima:
– Nacizam, fašizam i komunizam derivati istog zla, čiji su plodovi mržnja, osveta i smrt, a čija su ostavština masovne grobnice poput ove, poručio je Totgergeli, istaknuvši kako ova žrtva ipak nije bez nagrade. Sloboda koju danas živimo u zemlji koju volimo nagrada je svima onima čija su tijela bačena u jame i čija je krv natopila tlo na kojem stojimo. Zato je davanje počasti ovim žrtvama naša trajna obaveza, zaključio je Totgergeli.
Događaju je prisustvovala i izaslanica predsjednice RH, savjetnica za strateške politike, odnose s Vladom RH i Hrvatskim saborom Mirjana Hrga koja je naglasila kako je bez obzira na međusobna neslaganja, iznimno bitno poštovati našu prošlost.
– Moramo znati svoju istinu i svoju povijest. Zločini bez kazne, kao ovi zločini, su izvori vječitih frustracija, rekla je Hrga te se osvrnula na činjenicu da neki još i danas vrijeme komunizma pokušavaju interpretirati kao vrijeme pravde i slobode.
– To je bilo vrijeme primitivizma u kojem su bez suda ubijani ljudi. Tome mogu aplaudirati samo primitivci i krvnici. Pod petokrakom je učinjeno strašno zlo, a unatoč tome, i danas je neki slave. Izjednačavati komunizam i zlo koje je učinjeno s borbom protiv fašista jednako je užasno, a i tome smo svjedoci, napomenula je Hrga.
Nakon govornih riječi, svim okupljenima obratio se mons. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevački biskup. Biskup je kazao kako je ovo jedino mjesto na kojem možemo naći razumijevanje i utjehu za ono što se dogodilo prije toliko godina.
– Šuma Lug je mjesto gdje razmišljamo o onome što se dogodilo ljudima koji su živjeli na ovim prostorima za vrijeme II. svjetskog rata, poraća, ali i onoga što se događa nama danas. Ove žrtve kojih se spominjemo danas ovdje u Lugu, sve su to žrtve zla, rekao je biskup i nastavio:
– Kad gledamo žrtve ovdje u Lugu i sve žrtve koje su podnesene za hrvatsku državu, grjehota je neizgrađivati svijest o tome da imamo svoju državu i svoju zemlju na kojoj treba graditi život.
Nakon govora, bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak održao je Koncelebriranu Svetu misu, a obilježavanje Spomena na hrvatske žrtve jugo-komunističkog boljševizma pogubljene u poraću 1945. godine, završeno je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomen obilježju u šumi Lug
