Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa dotakla je gotovo sve građane, a nažalost nije zaobišla ni poljoprivrednike, posebno stočare koji se s posljedicama bore i dan danas. Lokalni stočari tako su iznijeli cijeli niz problema s kojima se susreću te s njima detaljno upoznali Grad Bjelovar i bjelovarskog gradonačelnika.
Upravo radi što uspješnijeg rješavanja i uklanjanja određenih prepreka u radu, gradonačelnik Dario Hrebak održao je sastanak sa stočarima s bjelovarskog područja, u petak 8. listopada.
– S obzirom da sam u stalnom kontaktu s određenim brojem domaćih poljoprivrednika, odnosno stočara, mogu reći da je situacija alarmantna. Susrećemo se s inflacijom, poskupljenjem energenata, prilično teškom situacijom na tržištu, dok cijena lokalnih proizvođača stagnira. Proizvodnja domaćih poljoprivrednika i stočara proizvodnja skupa, a s druge strane imamo uvoz velikih količina stranih proizvoda. Na cijelu ovu situaciju ne gledam samo kao gradonačelnik, već i saborski zastupnik. Po meni, nalazimo se na jednoj prekretnici. Hrvatska mora odlučiti što točno u ovom trenutku želi. Glavna pitanja su želimo li se mi nastaviti baviti poljoprivrednom na ovakav način, želimo li doista očuvati stočarsku proizvodnju ili dopustiti da nam drugi kroje sudbinu na način da nam dolazi zdravstveno ispravna hrana, ali pitanje kakve točno kvalitete. Tu temu samo otvorio i u Hrvatskom saboru, na koalicijskom sastanku s premijerom, kao i kod ministrice poljoprivrede koja je obećala pomoći. Znam da imam moralnu odgovornost i obvezu prema svim našim proizvođačima. Vlada RH će sigurno ići u rebalans proračuna, upravo u cilju pružanja pomoći poljoprivrednicima. Grad Bjelovar je tijekom prošle godine isplatio više od pola milijuna potpore, a istim tempom nastavljamo i tijekom 2021. Vidjeli smo što točno znači poljoprivredna proizvodnja u krizi i mislim da je Grad Bjelovar pritom pokazao veliko razumijevanje. Pružili smo podršku našim lokalnim OPG-ovima, putem priče Bjelovarski doručak i Bilogorska košara. Svjestan sam da su to samo male kapi i moru, no nastojimo izaći u susret većini i napraviti ono što je najviše moguće, rekao je gradonačelnik Dario Hrebak.
Iz pozicije proizvođača jaja govorio je dugogodišnji direktor bjelovarske tvrtke Gala koja se od 1967. kontinuirano bavi proizvodnjom kokošjih jaja.
– Nalazimo se u globalnom, ne samo nacionalnom problemu. Nažalost, perspektiva nikako nije dobra i mi ne možemo očekivati rješenja tijekom ove ili iduće godine. Mislim da će nepovoljna situacija trajati dosta dugo. Neki od glavnih svjetskih problema su loši pristupi u zelenoj energiji, porast cijene goriva, rast broja stanovništva, odnosi između država te klimatske promjene koje kod nas rezultiraju manjim prinosima. Problemi će se riješiti jako teško. Ukoliko želimo održati stočarsku proizvodnju, država će morati poduzeti sve moguće sustavne mjere. U sektoru jaja očekujemo gubitak oko 16 lipa po jajetu. Sljedeće godine Gala slavi 55 godina rada, zapošljavamo radnike, nikada nismo bili u blokadi, pod ovrhama, uredno plaćamo poreze, a žiro račun nam je isti cijelo to vrijeme, dakle dali smo apsolutno sve u predan i odgovoran rad. Da li takvu firmu treba uništiti, jer država danas, sutra neće biti sposobna proizvoditi jaja. Naš narod mora živjeti, raditi i zadržati se u ruralnom prostoru, rekao je Jakov Ćorić, direktor tvrtke Gala d.o.o.
Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef najveća je i najstarija udruga tovljača junadi u Republici Hrvatskoj. Trenutno okuplja oko 300 članova velikih i malih tovljača junadi što čini 90 posto sektora tovnog govedarstva. Članovi udruge uzgoje oko 120 000 junadi godišnje i ostvare više od milijardu kuna prihoda. Rad udruge organiziran je kroz deset ogranaka u svim hrvatskim županijama značajnim za tovno govedarstvo.
– Mislim da nas naš gradonačelnik i premijer Plenković jako dobro razumiju. Nažalost, niti jedno nadležno ministarstvo država članica Europske unije nema dovoljno kapaciteta i mogućnosti za rješavanje postojeće krize. To je obveza i zadatak vlada. Krize su često bile dobre prilike za napredak, pa se nadamo da će se dogoditi “klik”, kako bi politika poljoprivredu postavila na odgovarajuće mjesto. Svi kažemo kako nam treba pomoć, no po meni to nije točno. U poljoprivredu prvenstveno treba investirati, jer nema većeg generatora za hrvatski proračun od stočarstva. Na nas je stavljena stigma da smo paraziti koji ne mogu funkcionirati, raditi i proizvoditi bez tuđe financijske pomoći. Nama je jedino potrebna ravnopravna utakmica, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Europi. Kratkoročne mjere su nužne, ali nemaju prevelikog smisla, dok nacionalna politika često odbacuje kako naše, tako i stavove i razmišljanja znanstvenika. Potpisali smo ugovor sa Institutom Hrvoje Požar koji se odnosi na zelenu energiju. Da je ona bila implicirana kao u uređenim zemljama, mi danas ne bismo morali govoriti o svim ovim problemima. Dakle, struka je rekla koliki su gubici u pojedinoj proizvodnji i mi te procjene moramo poštivati. Također, moramo osigurati zdravo meso za našu naciju, ne zdravstveno ispravno, već potpuno zdravo, pojasnio je Toni Raić, predsjednik udruge Baby Beef.
U razdoblju od 2014. do 2018. godine u Hrvatskoj se smanjivala ukupna proizvodnja mlijeka, dok se istovremeno značajno povećao uvoz mlijeka. U Europskoj uniji su Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Nizozemska, Poljska i Italija proizvodile više od 50 posto od ukupne proizvodnje sirovog mlijeka u 2018. godini, dok Hrvatska proizvodi tek 0,37 posto, čime se svrstava na začelje među državama članicama Europske unije u proizvodnji mlijeka.
– Stočari gubitke zbrajaju svakodnevno i ta nepovoljna situacija traje već jako dugo. Ukoliko se nešto ne riješi do kraja ove godine, mislim da ćemo na proljeće imati tek polovicu, do trećine opstalih poljoprivrednika. Od devedesetih godina, u poljoprivredi se strukturno nije ništa pomaklo na bolje, da bi naša poljoprivreda hranila pola Europe, kako se prije znalo govoriti. Na globalne trendove ne možemo previše utjecati, ali Vlada Republike Hrvatske mora osigurati da domaća poljoprivreda i stočarstvo u Hrvatskoj opstanu. Mljekari posljednjih 20 godina mlijeko proizvode po istoj cijeni, a inputi su gore otišli dva do tri puta. Vlada RH jako dobro zna što se događa, vremena nemamo još puno. Potrebno je zasukati rukave i osigurati dostojne uvjete rada i opstanka, kazao je domaći mljekar Mirko Katalinić.
Tijekom održavanja sastanka, mogle su se čuti i vrlo emotivne i snažne poruke upućene državnom političkom vrhu.
– Glavni problem u našoj lijepoj zemlji je financijsko neznanje. Gospodin Vilim Ribić je prije 12 godina pljuvao po poljoprivrednicima, odnosno kako Vlada RH ima za poljoprivredne poticaje, a nema za prosvjetne djelatnike. Njegovo znanje se može svesti na treći razred osnovne škole. Eto, takvi su bili najglasniji i borili se za dobrobit Hrvatske koja uveze hrane u vrijednosti dvije milijarde eura. Puta 30 godina, to je 60 milijardi eura. Zašto se mlađe naraštaje danas u školama ne podučava financijskoj pismenosti? Zar je moj posao da okolo trčim, nekoga molim i žicam pomoć? Ja koji fizički radim po cijele dane, od jutra do mraka, bilo da je radni tjedan, vikend ili praznik. Ili bi to trebao biti interes onih koji vode našu državu? Uz prave, stručne i kompetentne ljude, Hrvatska je već odavno mogla biti Amerika, a ne Švicarska. Tvrdim da sve loše kreće upravo od financijske nepismenosti i neznanja. Nama se sada želi pomoći, da opstanemo i radimo, a u državi ništa ne štima. Pa mi nemamo dovoljno hrane za naše stanovništvo. Novac koji država ima nažalost ne vrijedi ništa, žestoko se na ovu temu osvrnuo Tomislav Jakupčević.
Važnost svinjogojstva u stočarskoj proizvodnji i ukupnom gospodarstvu Hrvatske proizlazi iz njegove ekonomske i biološke važnosti. Svinjogojska proizvodnja je najvažniji izvor mesa za opskrbu domaćeg tržišta. Ima veliku ulogu u oplemenjivanju ratarskih proizvoda te pomaže razvoju drugih grana gospodarstva poput prerade mesa, proizvodnje stočne hrane, građevinarstva, proizvodnje opreme i drugo.
– Nikako ne mogu priznati stav da smo postali paraziti našeg društva. Po ulici više ne možemo hodati da nas iz drugih djelatnosti ne gledaju kao lopove i žicare. Svi misle da samo sisamo državne jasle, sjedimo i ništa ne radimo. Ja to neću dozvoliti. Mislim da možemo i moramo učiniti sve kako bismo pošteno radili, investirali, razvijali se i održali. Name društvu moramo biti korisni. Posljednje dvije, tri godine samo slušamo koliko milijardi eura stiže u Hrvatsku, što se s njima planira napraviti, kuda ih usmjeriti i na što potrošiti. Sve je to lijepo i krasno, ali mi na temelju toga ne opstajemo. Pitanje je da li će se sve te milijarde usmjeriti u prave ruke, smatra svinjogojac Slavko Raknić.
