U četvrtak 3. listopada u Bjelovaru je, točnije u Kulturnom i multimedijskom centru održana konferencija pod nazivom „Digitalna poslovna Hrvatska“. Organizatori događaja bili su Grad Bjelovar, Večernji list te Poslovni dnevnik. Konferencija se vezala na utjecaj napredne tehnologije na poslovanje koja je u današnje vrijeme neizbježna. Subjektima koji se digitalno transformiraju ona donosi veći i brži rast prihoda, jače poslovne mreže, kao i više plaće.
U razvojnom okruženju gdje je transformacija industrije pretroma i prespora u odgovaranju na tržišne potrebe, a zavisnost o turizmu nesigurna, logični korak javne samouprave je stvaranje poticajnog institucionalnog okruženja kako bi postojeći ljudski kapital u Hrvatskoj mogao biti nositelj novog rasta temeljenog na IT tehnologijama i njihovoj primjeni u jačanju konkurentnosti postojećih industrija i usluga, te specijalizaciji na proizvodima visoke dodane vrijednosti, čime bi mogli nadoknađivati izgubljene godine rasta.
Konferencija „Digitalna poslovna Hrvatska” imala je za cilj suradnji s partnerom Gradom Bjelovarom pokazati konkretne korake i polemizirati problematiku udruživanja javnog i privatnog sektora upravo u postizanju gore navedene sinergije i razvoja.
– Hrvatska je trenutno na 20. mjestu DES indexa Europske unije što pokazuje da je pred nama dugačak put kako bismo to promijenili. Imamo potrebna sredstva, znanja i iskustva, tako da je rad na inplementaciji tehnologija u svakodnevni život očekivan i potreban. Razvoj digitalnih tehnologija je u hrvatskom fokusu, posebno za one koji su manje digitalno pismeni. U slijedećem programskom razvoju Europske unije očekuje se dobivanje velikih sredstva namjenjenih za usvajanje naprednih digitalnih vještina. Grad Bjelovar napravio je veliki iskorak i time pokazao da zaista želi biti „digitalni grad“. Smatram da taj primjer trebaju slijediti i drugi gradovi u Hrvatskoj, jer nam je svima potrebna suradnja s državnom razinom i povezivanje sa onime što država radi. Putem Centra dijeljenjih usluga koje vodi Ministarstvo uprave želi se postići potpuna integracija svih podataka u državi, međusobna razmjena na svim razinama, pa tako i sa lokalnom razinom. Građani će na taj način dobiti komociju i jednostavnost, jer primjerice na jednom mjestu neće morati davati određene podatke koje su već dali na nekom drugom, a da je u sustavu javne uprave. To je veliki proces i ne možemo reći da će u slijedeće dvije godine sve biti gotovo. Trenutno svaka lokalna i regionalna samouprava radi procese u svojim okvirima. Nama je cilj da sva tijela međusobno razmjenjuju potrebne podatke i postupke, a građani u konačnici dobiju ono što su tražili, dakle gotovu uslugu. Jedan takav primjer na razini države je e-novorođenče. Kada se dijete rodi, roditelji mogu putem sustava e-građanin i elektorničke osobne iskaznice ostvariti sva moguća prava za upis djeteta u maticu rođenih. Time roditelji dijete prijavljuju u zdravstveni sustav te na mjesto prebivališta, objasnio je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Prikazivanjem poticajnih mjera gradova i županija poslodavci se upoznaju s važnošću što brže prilagodbe i adekvatne pripreme za promjene koje donose tehnološke inovacije, ali i sa značajem digitalnog poslovanja za gospodarski rast i razvoj te ostalim benefitima koje ono donosi. Isto tako, stavlja se veliki naglasak na decentralizaciju poslovanja radi optimizacije troškova, kao i razvoja regija. Bjelovarski gradonačelnik u sklopu konferencije održao je predavanje pod nazivom „Bjelovar – prvi digitalizirani grad u Republici Hrvatskoj“.
– Mi smo prvi koji smo digitalizaciju planirali još prošle godine, jer o tome danas svi tek počinju govoriti. Već kroz desetak dana počet ćemo sa periodičnim prikazivanje rezultata digitalizacije i koji su njezini benefiti. Svakih nekoliko tjedana prikazivat ćemo koje se sve mogućnosti nude građanima. Neke smo i predstavili. To su sustav transparentnosti i upućivanje zahtjeva za naknadu za novorođenče. U planu nam je omogućiti 20 do 30 takvih procesa, no za to treba vremena. Trenutno smo u razvoju sustava u suradnji sa Hrvatskom poštom. Namjera nam je da doslovno jednim klikom sva naša pošta on-line putem odlazi direktno u poštu koja će pošiljke dalje distribuirati građanima. Neće više biti markica i omotnica. Bjelovar je u smislu digitalizacije ispred većine gradova, time se ponosimo, bez obzira što nailazimo na određene podsmijehe i skeptičnost nekih pojedinaca. Da grešaka ima, ima ih, no radimo na otklanjanju istih. Ako neki misle da je ovaj proces lagan i jednostavan, pitam se zašto onda i neki veći gradovi u RH nisu napravili skoro ništa po tom pitanju. Rijeka je u ovom segmentu otišla najdalje, no Bjelovar je jedini koji je prvi završio svoj interni sustav unutar Gradske uprave. Trošak je iznosio nešto više od milijun kuna, kazao je gradonačelnik Dario Hrebak.
Paneli u sklopu konferencije održani su pod nazivima „Digitalizacija i transparentnost“, „Porezi i IT sektor“, „(NE)spremnost hrvatskog gospodarstva za e-račun“, „Doprinos digitalizaciji poslovne zajednice“ i „Tehnološka budućnost dostupna poslovnim subjektima-Digitalni inovacijski centar HUB.IN Bjelovar“.
– Sustav transparentnosti Grada Bjelovara redovito pratimo. Očekivanja od javnosti i medija svakako su ta da traže nedostatke kako bi se taj sustav usavršio te kako bi se nedostaci otklonili u samom startu. Tim načinom se na gradsku vlast vrši pritisak da stvari funkcioniraju kako trebaju. Ideja čitavog projekta je da se ništa ne skriva već da sve informacije budu u bilo kojem trenutku dostupne građanima. Interes u drugim gradovima je dosta slab, no neki su se javili i pokazali interes. Proces digitalizacije je opsežan posao, ali je nužan za odraditi. Transparentnost bez potpune otvorenosti je neprihvatljiva. Recimo, u Gradu Zagrebu se hvale kako su otvoreni, no kada pogledate neke stavke proračuna, a imaju 800 milijuna kuna za koje se ne zna u kojem su smjeru otišli. To nije prava transparentnost, zaključio je Vuk Vuković, politički ekonomist i suosnivač englesko – hrvatskog startupa Oraclum Intelligence Systemsa.
