Svakog prvog petka u veljači, obilježava se Dan crvenih haljina. Iako možda ne zvuči tako, taj dan posvećen je moždanom udaru koji je u Hrvatskoj drugi po redu uzrok smrtnosti s više od šest tisuća osoba svake godine. Oko 60 posto odnosi se na ženske bolesnike, dok oko 15 posto svih žena premine upravo od moždanog udara.
Klinički sindrom karakteriziran je naglim nastankom neurološkog deficita, a može se objasniti jedino poremećajem moždane cirkulacije i posljedične neadekvatne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
SIMBOL KAMPANJE ‘CRVENA HALJINA’
Upravo iz razloga što moždani udar često pogađa žene, otuda i naziv Dan crvenih haljina. Prva kampanja pokrenuta je u Americi 2002. godine, a danas je riječ o međunarodnoj kampanji posvećenoj prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila srca i mozga kod žena.
ŠTO JE MOŽDANI UDAR?
Simbol kampanje je haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja. Kampanja se u Hrvatskoj provodi od 2019. godine te za cilj ima potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu na posebnu pažnju za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.
– Moždani udar je bolest koja mijenja incidenciju i smrtnost, ovisno o životnoj dobi, dakle ne samo o spolu. Postoje određene životne dobi kada su žene u većem riziku, u odnosu na muškarce. Naravno, postoje i određeni rizični čimbenici specifični za žene, poput hormonalnih promjena tijekom trudnoće i nakon nje. Tu su i druge bolesti poput upale krvnih žila na mozgu. Općeniti rizični čimbenici su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, loša prehrana s puno soli, šećera i masti. Svakako je važna redovita konzumacija voća i povrća, fizička aktivnost, kao i održavanje normalne tjelesne težine. Ukoliko radimo na tome da živimo zdravo, a posjedujemo određene čimbenike rizika, njih trebamo pratiti, kontrolirati i liječiti. U prvom redu su to povišeni krvni tlak, dijabetes, povišena razina tzv. lošeg kolesterola, poremećaji rada srca koji su svakako česti uzroci moždanog udara, pojašnjava neurologinja Marina Šimunović iz Opće bolnice Bjelovar.
SIMPTOMI MOŽDANOG UDARA
Ukoliko nastupi moždani udar, on se u većini slučajeva manifestira kao otkazivanje pojedinih funkcija mozga. Prvenstveno su to poremećaj govora, ispad iste polovice tijela na području lica, ruke ili noge, zatim nemogućnost koordinacije pokreta.
– U slučaju pojave simptoma koji upućuju na moždani udar, važna je brza reakcija jer o tome ovisi uspješnost liječenja. Takvo stanje bi se odmah trebalo prijaviti liječniku ili Hitnoj medicinskoj pomoći. Nažalost, usprkos današnjim metodama liječenja, posljedice moždanog udara ostaju u velikom broju slučajeva i najčešće uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta. Tu su slabosti ruku i nogu, a prisutan je i poremećaj govora zbog čega pacijenti imaju poteškoća u komunikaciji. Ti pacijenti u većini slučajeva gube posao, financijske prihode, smanjuju socijalne kontakte i često se nisu u mogućnosti vratiti u svoje kućanstvo već odlaze u ustanove koje skrbe o takvim bolesnicima, kaže neurologinja Šimunović.
LIJEČENJE MOŽDANOG UDARA
Danas je najdostupnije liječenje uzročnog moždanog udara, a radi se od liječenju pomoću raznih vrsta terapije, u smislu rekanalizacije začepljene krvne žile. Na taj način smanjuje se oštećenje mozga koje nastaje posljedično. Dostupne su metode liječenja lijekovima, kao i endovaskularne tehnike koje djeluju invazivno.
– Liječenje pomoću lijekova koji utječu na otapanje ugruška, a primjenjuje se putem vene dostupno je u Općoj bolnici Bjelovar i uredno ga provodimo uvijek kada za to imamo zadovoljene indikacije, odnosno uvjete. Drugu metodu liječenja provode kolege endovaskularni interventni radiolozi nije dostupna u manjim sredinama, već velikim centrima poput KBC-a Zagreb, KBC-a Sestre milosrdnice, bolnicama u Osijeku, Rijeci, dakle na razini cijele Hrvatske, poručuje liječnica.
KAKVA JE SITUACIJA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI
U Općoj bolnici Bjelovar broj hospitaliziranih bolesnika s moždanim udarom kreće se između 400 i 600 osoba na razini godine. Tijekom 2021. taj broj je bio 270 i on je u usporedbi s periodom od prijašnjih pet godina nešto niži.
– I na taj segment utječe pandemija koronavirusa, jer znamo da postoje osobe kod kojih su se vjerojatno pojavili blagi simptomi moždanog udara, no to nisu prijavili svom liječniku i nisu bili skloni odlasku u bolnicu, već su to stanje na neki način “prehodali”. U svakom slučaju, pacijent bi trebao potražiti stručnu medicinsku pomoć, bez obzira što u ovom razdoblju zdravstveni sustav funkcionira otežano. S moždanim udarom nerijetko se susreću i osobe mlađe životne dobi. Moždani udar ima nekoliko podvrsta, točnije udar koji se događa uslijed začepljenja ili puknuća krvne žile, pri čemu primarno mislimo na arterije, iako postoji i venski moždani udar. Vremenski okvir za pružanje pomoći pacijentu, odnosno spašavanja tkiva mozga kreće se između četiri i šest sati, dok je bi se bolesnik svakako trebao krenuti obrađivati unutar sat vremena od pojave moždanog udara, objašnjava naša neurologinja.