U Bjelovaru je u petak 1. ožujka održano izlaganje zastupnika u Europskom parlamentu na temu „Energetska obnova zgrada – RH puževim korakom“, gdje je uvodnu riječ imala zamjenica župana Bojana Hribljan, a medijima se također obratio i zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš.
Bojana Hribljan, zamjenica župana Bjelovarsko – bilogorske županije je rekla nešto više o projektima u koje Županija ulaže.
Možemo se pohvaliti da naša županija spada u sam vrh po povlačenju sredstava za energetsku obnovu javnih zgrada – drugi smo u Hrvatskoj po povlačenju sredstava, na što smo izuzetno ponosni.
Mi smo kao Županija osnivač 36 škola koje obuhvaćaju desetak tisuća učenika; stalo nam je da našim učenicima omogućimo bolji standard nego što su to imali prije, stoga ova Županija prije svega ulaže u obrazovanje.
Što se pak energetske obnove tiče, naš je cilj da sve naše naše škole budu obnovljene – trenutno teče obnova u vrijednosti od 130 milijuna kuna, ali je u pripremi još preko 80 milijuna kuna, a još i za nekoliko škola čekamo odobrenje fonda.
Također, jedan od najvećih projekata je naša nova bolnica, ali energetski obnavljamo i Dom zdravlja i našu stomatologiju. Isto tako smo obnovili i opremili domove zdravlja po čitavoj županiji, isto putem projekata Europske unije.
Tamo gdje je Županija osnivač mi ulažemo – Dom za starije i nemoćne osobe u Bjelovaru je također veliki projekt kojeg smo pomno pripremali, i to je ono na čemu ćemo i dalje ustrajati; dokumentacija je gotova, samo trebamo krenuti s tim projektom.
Planovi za ovu godinu su dovršiti sve već postojeće projekte, a računamo i s time da bismo do kraja godine krenuli s izgradnjom bolnice, a tu je i projekt Glazbene škole koji je financiran isključivo od strane Županije, rekla je zamjenica župana te je zaključila kako Bjelovarsko – bilogorska županija nikako ne ide puževim korakom.
Jozo Radoš je rekao kako je Bjelovarsko-bilogorsku županiju posjetio upravo zbog toga jer se po energetskoj obnovi nalazi pri samom vrhu, a kao odličan primjer je naveo osnovnu školu u Garešnici.
Danas govorimo o potencijalu energetske obnove javnih zgrada te da pratimo taj proces i vidimo kako on može biti efikasniji. Dio tih obnova bi mogao uključivati i obnovljive izvore energije; taj aspekt smo vrlo malo koristili, a bilo bi dobro da u tom koraku učinimo sve što je moguće.
Ukoliko nebude realizacije ugovora zbog bilo kojeg razloga, ti poslovi energetske obnove su u planu biti završeni u roku od 2 godine – krajnji rok za iskorištenje ove omotnice je 3 godine nakon, ali ako ugovori budu poništeni, teško ćemo moći postaviti nove ugovore da bi ispunili taj rok.
Ovo je dobar skok – iskoristili smo sva predviđena sredstva za obnovu javnih zgrada pod tim ugovorima i sad treba vidjeti hoćemo li to realizirati, hoćemo li biti penalizirani, jer nakon toga više neće biti vremena za popravak.
Došao sam u Bjelovarsko – bilogorsku županiju i grad Bjelovar jer su oni negdje na čelu RH, gdje se vrši energetska obnova javnih zgrada; nedavno se je pojavio jedan tekst o obnovi osnovne škole u Garešnici gdje se radi o vrlo visokom iznosu sredstava, preko 10 milijuna kuna, što je jedan od dobrih primjera na području ove županije, poručio je Jozo Radoš, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.
