Predstavnici i članovi ŽO HSS BBŽ i GO HSS-a Bjelovar, u ponedjeljak, 11. lipnja na Dan rođenja braće Radić, obilježili su 147. obljetnicu rođenja Stjepana Radića i 150. obljetnicu rođenja Antuna Radića.
Stjepan i Antun Radić rođeni su 11. lipnja, a povodom njihove obljetnice rođenja, članovi bjelovarskog HSS-a odali su počast svojim osnivačima HSS-a, polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na bistu Stjepana Radića, na Trgu Stjepana Radića u Bjelovaru.
Prigodom obilježavanja godišnjice rođenja velikog hrvatskog političara, osnivača Hrvatske seljačke stranke, književnika i humanista Stjepana Radića, predsjednica GO HSS-a Bjelovar, Valna Bastijačić-Erjavec je istaknula:
– Trebamo li biti tihi i zatajni ili slijediti svoga vođu i poduzeti radikalnije korake da vodimo ovu našu državu onako kako smatramo da je najbolje za sve ljude, od malog čovjeka, seljaka, i ono što je najvažnije za pravicu. Mi smo uvijek mirni i nenametljivi, ali ako se osvrnemo na našeg osnivača i vođu, to nije tako, naglasila je Bastijančić-Erjavec i dodala da je Radić prvi koji je spaljivao mađarske zastave, koji je na sastancima odbijao govoriti na mađarskom jeziku i koji se cijeli svoj život borio za najmanjeg čovjeka.
– U subotu, 9. lipnja održana je Skupština HSS-a i odlučili smo radikalnije krenuti i ne kriti se iza nekih stranaka već slijediti osnivača HSS-a, Stjepana Radića koji je cijenjen i u drugim državama, a jedna od njih je i Češka Republika koja je još jednom Trgu dala ime Stjepana Radića, podsjetila je Valna Bastijančić-Erjavec, predsjednica GO HSS-a Bjelovar.
Stjepan Radić (11. lipnja 1871. – 8. kolovoza 1928.) umro je 1928. godine od posljedica teškog ranjavanja u Atentatu u Narodnoj skupštini 1928. godine, kada ga je zastupnik u parlamentu i četnik Puniša Račić ustrijelio za vrijeme sjednice jugoslavenskog parlamenta u Beogradu, zajedno s nekolicinom drugih hrvatskih narodnih zastupnika: takav drastičan politički atentat pokazao je dubinu podjela u tek deset godina staroj Jugoslaviji, u kojoj su Hrvati složno odbili postati pleme u projektu zajedničke jugoslavenske nacije (Makedoncima, Crnogorcima i drugima nije bio ostavljen čak niti status plemena). Radićevo političko djelovanje i okolnosti njegove smrti ostavili su duboki trag u hrvatskoj političkoj kulturi.
(izvor informacija: wikipedia.org)
