Veliki potres koji je pogodio područje Banovine te izazvao snažnije podrhtavanje i na području Bjelovarsko – bilogorske županije unio je nemir, slobodno možemo reći i strah među građane Bjelovara i okolice. Da li su takve reakcije normalne i na koji način si možemo pomoći, upitali smo Renatu Hunjadi – Brzović bjelovarsku psihologinju u Zavodu za javno zdravstvo Bjelovarsko – bilogorske županije.
– U takvoj situaciji nema normalnije reakcije od straha. Strah je emocija koja nije ugodna, ali je jako korisna jer nam omogućava preživljavanje. Kada procijenimo određenu ugrožavajući situaciju, reagirat ćemo tjelesno, lupanjem srca, znojenjem dlanova i šumom u ušima. Naravno, čovjek odmah krene razmišljati i tome što se u tim trenucima događa. Takva reakcija je signal da moramo nešto poduzeti. Zbog gubitka kontrole nad situacijom koja se događa, imamo osjećaj da se događaju grozne stvari. Za potres se svakako trebamo pripremiti. Dobro je organizirati i pripremiti torbu sa osnovnim stvarima koje će nam u takvim situacijama trebati. To su najčešće lijekovi, naočale, punjač za mobitel, topla odjeća, osnovne higijenske potrepštine, osnovne namirnice koje mogu stajati i slično. Torbu je najbolje ostaviti u automobilu, nekom vanjskom objektu ili blizu izlaznih vrata. Takva priprema nam daje određeni osjećaj sigurnosti. Svi ljudi tijekom života dožive brojne stresne situacije. Što smo stariji svjesniji smo osobnog načina funkcioniranja pod stresom. Jasno je da se svi mi smirujemo na različite načine. Elementarne nepogode i zdravstvena ugroza su događaji s kojima moramo živjeti i ovog trenutka ih nažalost ne možemo izbjeći. Trebali bismo razmišljati na način da nam je sada teško, da ugroza postoji, ali ako ćemo cijeli dan razmišljati samo o tome narušiti ćemo fizičko i psihičko zdravlje. Okupiranje zanimljivim aktivnostima koje volimo također je dobar odmak od razmišljanja o stresovima koji nas u posljednje vrijeme pogađaju. Tako ćemo se osjećati ugodnije i bolje jer radimo misaoni odmak od stvari koje nas uznemiravaju. Konstantno gledanje i slušanje vijesti, čitanje portala, raznih komentara, gledanje fotografija stvaraju dodatnu razinu stresa koja se samo lijepi na iskustvo od zadnjih nekoliko dana. Takvim ponašanjem se stvara dugoročna napetost koja nije dobra. Možemo se ograničiti samo na neke vijesti, a ostatak dana truditi se živjeti normalno, naravno koliko je to u ovakvim periodima života moguće. Igra s djecom, pospremanje kuće, šetnja u prirodi, gledanje filmova, slikanje, zaista imamo na izbor nebrojeno puno aktivnosti koje nam mogu pomoći. Najvažnije je da se sada mislima odvojimo od potresa i bolesti, poručila je psihologinja dodajući kako je za praćenje vijesti o aktualnim događajima najvažnije odabrati relevantne izvore.
