Dani Matice hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ove godine obilježavaju se od 9. do 27. studenog u Bjelovaru, Garešnici i Grubišnom Polju, a prvo u nizu predavanja u sklopu održano je u četvrtak 14. studenoga u Bjelovaru.
Predavanje “Uzorci i posljedice globalnih klimatskih promjena” vodio je dr. sc. Ivan Guettler, voditelj Odjela za klimatsko modeliranje te praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), koji na taj način želi javnost upoznati s time koliki učinak moderan način života zapravo ima na naš planet.
Svi okupljeni su na predavanju mogli naučiti kako je čovječanstvo došlo u ovu nepovoljnu situaciju koja se tiče klimatskih promjena, a u kojoj se nalazimo trenutno. Isto tako, na povijesnom pregledu mogli su vidjeti i kako se je klima mijenjala posljednjih sto godina u Hrvatskoj i u svijetu, ali i što možemo očekivati u sljedećih sto godina.
Tema predavanja je aktualna i o njoj se često govori u raznim okvirima, a ipak pojedinci često nisu svjesni koliko utjecaj imaju na budućnost Zemlje.
Naime, Guettler napominje da je klimatski sustav moguće sačuvati na dva načina. Prvi je da velike industrije, donositelji zakona i ljudi koji raspolažu s financijskim utjecajem pažljivo biraju projekte koje će financirati i podupirati.
S druge pak strane, svatko od nas trebao bi razmotriti na koji način proizvodimo i na koji način trošimo energiju u našem domaćinstvu.
– Ponekad je neka investicija u bolju izolaciju doma nešto što se isplati nakon 10-ak godina, a u međuvremeno uštedimo dosta energije i smanjimo emisije stakleničkih plinova u atmosferu, ističe Guettler, koji kao veliki problem vidi i u načinu proizvodnje i čuvanje hrane.
– Velike količine hrane se, nažalost, bacaju – u nekim zemljama u razvoju to se nekad događa jer nemaju dobar sustav za transport i hlađenje, dok je u našoj kulturi čest razlog lijenost, prekomjerna kupovina, poručuje Guettler, koji ističe da to sa sobom nosi probleme.
Naime, jako puno energije i goriva ulažemo u proizvodnju nekog voća ili komada mesa – njegov transport, hlađenje te na kraju polovica toga završi na smetlištu. To je jedan izvor stakleničkih plinova u atmosferi na koji možemo osobno djelovati, kazao je predavač.
Važno je napomenuti da nakon ovog predavanja, već u srijedu 20. studenoga očekuje Vas predavanje prof. dr. sc. Gorana Hudeca Svemirski turizam, koje također ne vrijedi propustiti.
20. studenoga 2019. (srijeda), 19 sati, veleučilišna dvorana, ul. A. B. Šimića 1, SVEMIRSKI TURIZAM, prof. dr. sc. Goran Hudec, predavanje
21. studenoga 2019. (četvrtak), 19 sati, veleučilišna dvorana, ul. A. B. Šimića 1, ŠTO NAM GOVORE ANALITIČARI, dipl. ing. Darko Dončević, predavanje
25. studenoga 2019. (ponedjeljak), 19 sati, veleučilišna dvorana, ul. A. B. Šimića 1, REGIJA KAO TREĆA JUGOSLAVIJA, dipl. iur. Tihomir Dujmović, predstavljanje knjige
27. studenoga 2019. (srijeda), 19 sati, veleučilišna dvorana, ul. A. B. Šimića 1, PRVE POŠTE i POŠTARI KONTINENTALNE HRVATSKE, dr. sc. Vladimir Huzjan i dr. sc. Andrej Hozjan, predstavljanje knjige
