Ovogodišnji Međunarodni dan osoba s invaliditetom u Bjelovaru, obilježen je simbolično u skladu s epidemiološkom situacijom u zemlji.
U četvrtak 3. prosinca, održana je online tiskovna konferencija u organizaciji Udruge tjelesnih invalida Bjelovar na kojoj su sudjelovale i ostale bjelovarske udruge koje se bave potrebama, aktivnostima i programima za osobe s invaliditetom, njihovi članovi te volonteri.
Međunarodni dan osoba s invaliditetom ovog se puta održao pod krilaticom koja nosi jednu vrlo važnu poruku cijelome društvu, a to je „Učiniti gradove i općine inkluzivnim i održivim za osobe s invaliditetom“. Osobe s invaliditetom na ovaj način sugrađane i donosioce odluka podsjećaju da su invalidi još uvijek isključeni iz ravnopravnog sudjelovanja. Svi oni mogu uvelike doprinijeti stvaranju društva koje će uistinu uključivati sve, od uklanjanja ne samo fizičkih barijera do još većeg prihvaćanja tuđih drugačijih sposobnosti.
Kako se uz pomoć europskih sredstava, u skladu s europskim stečevinama i primjenom Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, koju je Hrvatska ratificirala, stanje u sektoru osoba s invaliditetom u zemlji i lokalnoj zajednici donekle popravlja svjedoči izjava premijera da će se u proračunu RH posebno voditi briga o sredstvima za povećanje kvalitete života osoba s invaliditetom, kao i usvajanje „Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima“ na koji se čekalo deset godina.
– U vezi s projektom Centar za osoba s invaliditetom Bjelovar na kojemu Udruga invalida Bjelovar radi posljednjih osam godina, pamtimo zadnju izjavu gradonačelnika Daria Hrebaka i suradnika o projektu „Mali princ“ – Centar za rehabilitaciju koji je zapravo nastavak projekta COSIB s podudarnim ciljevima u nešto drugačijim gabaritima. O tome je donesena odluka Gradskoga vijeća Grada Bjelovara. U procesu je i osnivanje Povjerenstva za osobe s invaliditetom Bjelovarsko – bilogorske županije kao stalnog radnog tijela Županijske skupštine. Sinergijsko djelovanje javne lokalne samouprave, regionalne uprave i ustanova očekujemo sljedeće godine naročito u nastojanju održanja postignutih rezultata i postizanju novih, a to je osnivanje Odbora za osobe s invaliditetom u Gradu Bjelovaru kao tijela Gradskoga vijeća, odobrenje i realizacija projekta „Mali princ“ i projekt Zaštitne radionice u Gradu Bjelovaru, pojasnio je Tomislav Novosel, predsjednik Udruge tjelesnih invalida Bjelovar.
Jedan od ciljeva održivog razvoja je učiniti gradove i općine inkluzivnim, sigurnim, prilagodljivim i održivim. Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom sadrži različite odredbe o mjerama kako gradove i općine učiniti inkluzivnim za osobe s invaliditetom, usmjeravajući se na njihove potrebe i perspektive. To je pravo svih osoba s invaliditetom na život u zajednici, s pravom izbora jednakim kao i za druge osobe te pravo svih osoba s invaliditetom na primjereni životni standard i socijalnu zaštitu.
U nekim zemljama, više od 30 posto osoba s invaliditetom smatra da prijevoz i javni prostori nisu pristupačni, dok više od 15 posto osoba s invaliditetom svoj prostor stanovanja smatra neprimjerenim. Nažalost, kao posljedica teškoća u pristupu primjerenom stanovanju, nerazmjeran broj osoba s invaliditetom su beskućnici.
– Da bi se situacija poboljšala potrebno je osigurati uspostavu i provedbu nacionalne politike i zakona o pristupačnom stanovanju, javnoj infrastrukturi, prometu i uslugama, razviti nacionalne politike i zakone koji jamče osobama s invaliditetom pristup primjerenom i dostižnom smještaju, podići svijest o invaliditetu u zajednicama i kod donositelja odluka te stvoriti poticajno okruženje u kojem su osobe s invaliditetom uključene bez diskriminacije i mogu ravnopravno sudjelovati u svojim zajednicama, dijeliti znanja i najbolje prakse te razviti sposobnost za provedbu mjera koje promiču pristupačnost i inkluziju te unaprijediti istraživanje i podatke za praćenje, procjenu i jačanje urbanog razvoja kako bi bio pristupačniji i inkluzivniji za osobe s invaliditetom, kazao je Novosel.
U sektoru obrazovanja usvojen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi na kojeg se čekalo deset godina.
– Dobro je da su posao preuzeli osnivači, dakle Grad Bjelovar i Bjelovarsko – bilogorska županije. No, nije dobro da se taj segment i dalje provodi putem projekta, koji može proći prijavu, a i ne mora. Učenici koji trebaju pomoćnika u nastavi nisu projekt, oni su živa bića koja imaju potrebu za obrazovanjem i školovanjem. Situacija je svakako bolje nego prije, to je sigurno. Projekt „Mali princ“ – Centar za rehabilitaciju osoba s invaliditetom vrijedan 20 milijuna kuna u jednom je trenutku dobio zeleno svijetlo od Grada Bjelovar, no o tome se u zadnje vrijeme više uopće ne govori. U nekoliko navrata sam kontaktirao gradonačelnika i na neki način sam dobio dogovor da za centar nemaju sredstava, već da je učinjena kompenzacija u vidu obnove V. OŠ što je za svaku pohvalu, ali nije dovoljno za ispunjenje potreba koje osobe s invaliditetom imaju. Bjelovarske udruge djeluju svaka na svojoj lokaciji, vodstvo se zajedno sa članovima snalazi na razne načine, u odnosu na zagrebačke prilike gdje postoji Goljak, Sloboština, Kosnica, nezavisno stanovanje, senzorne sobe, razne terapije i slično. Primjerice, Đurđevac i Čakovec su zahvaljujući svojim gradonačelnicima po tom pitanju napravili čuda, pojasnio je Novosel te se kratko osvrnuo na trenutnu pandemiju.
– Intenzivno pratimo situaciju i poduzimamo mjere koje god možemo. Do sada smo utrošili oko 20 tisuća kuna u opremu, edukaciju, održavanje prostora i slično. U udruzi trenutno pratimo gdje su naše najugroženije skupine ljudi, nudi nam se da ih posjećujemo obučeni u zaštitne skafandere, a nitko od nas za to nije dovoljno educiran i pripremljen. Lokalna zajednica ili Crveni križ bi nam trebali biti na dispoziciji da se pomogne onima koji su sami ili žive u paru, a skroz su nemoćni i u teškom položaju. S radom od kuće smo krenuli već u proljeće i za to smo se jako dobro pripremili. Nažalost, osobe s intelektualnim poteškoćama su možda i najviše ugrožene u cijeloj ovoj priči jer je riječ o ljudima koji su navikli na direktni kontakt. Te osobe su izolirane, a država nije napravila nikakvu strategiju prema njima, kao i invalidima općenito. Kada se cijela situacija koliko toliko smiri, posljedice će osjećati još dugo vremena, ako ne i zauvijek, naglasio je predsjednik Udruge tjelesnih invalida Bjelovar.