U Bjelovaru je u dvorani Veleučilišta 5. ožujka organizirana agrometeorološka radionica „Poljoprivreda i zaštita raslinja od požara pod utjecajem ekstremnih meteoroloških događaja“. Radionica je održana u organizaciji Hrvatskog agrometeorološkog društva i to po peti put. Vrijeme održavanja radionice odabrano je ciljano uoči početka poljoprivredne sezone kako bi se što veći broj agronoma, poljodjelaca, voćara, vinogradara, pčelara, povrćara, cvjećara, šumara i vatrogasaca upoznao s informacijama koje su neophodne njihovim djelatnostima.
Predsjednica Hrvatskog agrometeorološkog društva Višnja Vučetić istaknula je kako je radionica organizirana u suradnji s Bjelovarsko-bilogorskom županijom i Gradom Bjelovarom, kao i sa Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom, DHMZ-om i JVP Bjelovar.
– Poljoprivrednim proizvođačima postaje problem baviti se svojom djelatnošću u ekstremnim vremenskim uvjetima kakvi nas prate poput smjena vrlo sušnih razdoblja praćenih kišnim razdobljima koja su tako jaka da uzrokuju poplave. Utjecaj klimatskih promjena nažalost je sve veći, a one se upravo ovako manifestiraju. Ljudi se nastoje sve više prilagoditi tim uvjetima, i nalaze načine kako ublažiti posljedice elementarnih nepogoda. To svakako utječe i na kulture koje obrađujemo, koje imaju sve raniji početak vegetacije a u tim razdobljima pratimo elementarne nepogode poput mraza. Ljeti pak imamo problema sa sušom, što u daljnjim projekcijama prikazuje primjerice 25% manji urod kukuruza ako se ne prilagodimo tim uvjetima. Naš zadatak je ukazati agronomskim stručnjacima što bi se moglo dogoditi, a njihov je posao potom savjetovati koje agrotehničke mjere poljoprivrednici trebaju poduzeti, objasnila je Višnja Vučetić.
Viša stručna savjetnica u Odjelu za istraživanje klime i biometeorologiju u DHMZ-u Lidija Srnec u sklopu radionice govorila je o klimatskim promjenama koje možemo očekivati, općenito ali i na samom području BBŽ-a.
– Dobili smo projekcije do 2040. godine, koje pokazuju porast temperatura u svim sezonama a posebice ljeti. Naravno, porast će biti sve izraženiji sredinom stoljeća. Mi možemo očekivati zimi i nešto povećanu količinu oborina zimi, ali isto tako smanjenje oborina ljeti. Poljoprivrednici bi se tako sve više trebali pripremati za rad na navodnjavanju, prema ovim scenarijima koji su potvrđeni i na globalnoj razini. Također bit će češći i ekstremi koji će se pojavljivati, i nažalost oni će biti izraženiji čime će naravno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju, rekla je Lidija Srnec.
Grozdana Grubišić-Popović iz Savjetodavne službe BBŽ je na temu promjena s kojima su se već dosad susretali voćari i pčelari ponovila kako kasni mrazevi s kojima se susreću voćari utječu na plod i prinos, te naglasila kako se u zaštiti bilja ne smije zaboraviti na bijeljenje bilja kako bi se izbjegao mrazopuc, odnosno pucanje kore uslijed velikih temperaturnih razlika između dana i noći.
– O suši ne trebamo puno govoriti, to je jasno, jednako kao što je jasno da višegodišnji nasadi ne funkcioniraju bez navodnjavanja. Što se tiče pčela i pčelarstva, promjene su višestruke. Naime, klimatske promjene utječu na samu psihologiju pčela, na prikupljanje i proizvodnju meda, i na same ispaše. Tri su moguća rješenja kad je riječ o klimatskim promjenama i biljnom i životinjskom svijetu. Prvo je prilagodba, koja traje sporije no sam razvoj i klimatskih promjena. Drugo rješenje je da se određenim vrstama stanište mijenja i pomiče prema sjevernijim područjima. To je i najizglednije rješenje, jer treće moguće je da pojedine vrste jednostavno izumru zbog toga što se neće moći dovoljno brzo prilagoditi. Agrotehničke mjere koje poljoprivrednici mogu slijediti su zapravo već poznate, a to su primjerice kod višegodišnjih nasada pravilan položaj i ocjediti terene, te je nužno postaviti i sustav za navodnjavanje, i mreže protiv tuče koje služe i za obranu od ožegotina, dodala je Grozdana Grubišić-Popović.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Vladimir Maturanec o utjecaju klimatskih promjena na pčele dodao je kako je proteklih nekoliko godina bio poseban problem, te se iz tog aspekta pčelari posebno koncentriraju na predviđanja prognoze kako bi mogli unaprijed reagirati i prilagoditi tome rokove koje inače poštuju.
– Pčele su kao i priroda ove godine krenuli rano, a onda smo svjedočili naglom i jakom zahlađenju, pa smo tako morali pomagati svoja pčelinja društva prihranom da ih uspijemo što više sačuvati. Dakle, moramo dobro slušati glas agrometeorologije i prilagođavati se situacijama, izjavio je Maturanec.
Jedan od sudionika radionice bio je i Zoran Piskač, županijski i državni prvak u oranju, koji je i sam svjedočio kao i ostali poljoprivrednici što klimatski ekstremi znače u životu poljoprivrednika.
– Imali smo sušnu godinu što se odrazilo i na naše prinose te time i na prihode. Teško je stvari planirati unaprijed i nadam se da ćemo upravo uz pomoć ove edukacije i savjeta uspjet naći neka rješenja za naše probleme. Od posljedica suše, na pojedinim dijelovima imali smo 60% niži prinos na dijelu kultura, a primjerice soju smo gotovo u potpunosti izgubili zbog tuče par dana prije žetve. Predstoji nam svakako osiguravanje usjeva od elementarnih nepogoda, a dalje nastojati raditi po agrotehničkim mjerama koje su propisane i nadati se najboljem, dodao je Zoran Piskač.
