Prateći današnju petu po redu sjednicu Županijske skupštine Bjelovarsko – bilogorske županije, pitamo se bave li se županijski vijećnici konkretnim rješavanjem brojnih problema stanovnika naše županije, odnosno unapređivanje poljoprivrede ili im bolje idu ponuda i potražnja odojaka, usporedbe s drugima, propali javni pozivi i grčevito držanje za službene podatke.
Iako je pitanje, postavljeno od strane Ivana Beljana (DHSS) bilo slikovito i s jasnim kontekstom, u iščekivanju stručnog, konkretnog odgovora o stanju u bjelovarsko – bilogorskoj poljoprivredi, u ovom slučaju svinjogojstvu, vijećnici i mediji slušali su puste brojke o trenutnim količinama krava, svinja, ovaca.
– Možda će se činiti smiješnim, no mene zanima da li netko prodaje odojka? Naime, mojem prijatelju se rodio unuk, proslavio bi, a nigdje ne može pronaći odojka. To pokazuje da smo došli do krajnjeg ruba. Nadam se da ste svjesni problema u poljoprivredi koji su veliki, sustavni i u potpunosti zanemareni. Pročelnik je obećao da ćemo krenuti raditi i ići u suvremenom smjeru podrške prema svinjogojcima. Jedan od prijedloga je usmjeriti se na solarne elektrane na objektima svinjogojaca. Pitam se moramo li zaista jesti kineske odojke? Do koje razine moramo doći da shvatimo ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo? Mislim da pod hitno moramo poraditi na konkretnim rješenjima za opstanak, ne samo na nivou županije, već i cijele države, rekao je Beljan.
O donesenim zaključcima, komunikaciji sa svinjogojcima, planiranim mjerama, donošenju odluka govorio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko – bilogorske županije.
– Dao sam si truda da kasno navečer nazovem nekoliko brojeva. Kasnije ću vam dati kontakt osobe koja prodaje odojke, različitih kilaža naravno. Temeljem sinoćnjeg razgovora s našim poljoprivrednicima, odnosno svinjogojcima, ali i gledajući službene podatke Ministarstva poljoprivrede RH, mogu reći da je 1. veljače 2022. godine broj grla svinja u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji iznosio 75 177, po čemu smo šesti od 22 županije u Hrvatskoj. Dao sam si za pravo pogledati i broj ovaca, kojih je 63 025 što nas stavlja na drugo mjesto. Ukoliko ćete imati potrebu za teletom, imam i broj krava. Njih je 20 185, a ispred nas je jedino Osječko – baranjska županija sa ukupno 21 645 krava. Osnovni prihod Upravnog odjela za poljoprivredu je prodaja poljoprivrednog zemljišta koje je procijenjeno na 1 milijun i 250 tisuća. Od toga je potrošen 1 milijun i 208 tisuća kuna. Osječko – baranjska županija od istog tog prihoda prihoduje oko 40 milijuna kuna, a vidimo po navedenim brojevima da od njih ne odskačemo previše. Posebno u pogledu broja krava i ovaca, rekao je Zlatko Pavičić.
Pročelnik je dodao kako su se putem Javnog poziva sufinancirale nazimice sa 50 posto iznosa, do maksimalnih pet tisuća kuna po jednom korisniku, na što nije stigla niti jedna jedina prijava. Nakon sastanka s Udrugom uzgajivača rasplodnih svinja Bjelovarsko – bilogorske županije, vodstvo Županije saznalo je zbog čega je došlo do takve situacije.
– Naime, oni imaju svoju genetiku i zbog ubacivanja nove genetike sami sebi rade izazove jer narušavaju kvalitetu uzgoja i ulaze u rizik od obolijevanja od različitih bolesti. Dogovoreno je da ćemo ići u osjemenjivanje nazimica i krmača. Prvi krug razgovora sa svinjogojcima je održan, idući su voćari, zatim povrćari, pčelari, mljekari i drugi. Najkasnije do 15. travnja ćemo sjesti za stol, jer će Bjelovarsko – bilogorska županija napraviti Odluku o mjerama subvencioniranja. Nakon što Ministarstvo poljoprivrede RH da zeleno svjetlo, ići ćemo u proceduru donošenja odluke od strane Županijske skupštine BBŽ, kaže Pavičić.
Vijećnik Beljan nije bio zadovoljan odgovorom i smatra da pročelnik uopće nije shvatio što je zapravo pitao.
Dodajemo kako je poslovni.hr 17. prosinca 2021. godine objavio da se hrvatsko svinjogojstvo nalazi u ogromnim problemima, jer se uzgajivači suočavaju s visokim ulaznim troškovima proizvodnje te nesređenim tržištem u Hrvatskoj. S druge strane, iz susjednih zemalja nam po “predatorskim” cijenama dolazi meso sumnjive kvalitete, a koje se svakodnevno prodaje po trgovačkim centrima, upozorio je tada Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.
Dakle, za početak je potrebno dobro postaviti sva “pravila igre”, baš kao što je učinjeno u uređenim europskim državama. Na taj način se svinjogojcima omogućava da kroz vlastitu konkurentnost mogu povećati proizvodnju.
