U petak, 21. kolovoza članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Bjelovara održali su tiskovnu konferenciju na temu uništavanja spomen ploče Gustav Perl – Bendi. O vandalizmu pojedinaca i uspješnoj reakciji policije i javnosti govorili su Vesna Teršelič, voditeljica Documente, profesor Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige, Želimir Brala, Nenad Nekvapil, dopredsjednik Udruge antifašističkih i gradski vijećnik SDP-a.
–Prošle godine smo se ovdje okupili povodom postavljanja spomen ploče Gustavu Perl Bendi, mladom čovjeku koji je poginuo sa samo 20 godina, davne 1941. godine. Bio je sin industrijalca kapitalista, a sa svojih 15 godina učlanio se u SKOJ, zbog čega je izbačen iz svih škola u tadašnjoj Jugoslaviji. Jedno vrijeme je živio u Londonu, a potom se vratio u svoj Bjelovar. Kao uvjereni antifašista otišao je u partizane. Tijekom tog perioda, posebno 1941. godine, Židove su smatrali ovcama koje se vode u klaonicu i ne pružaju nikakav otpor. Taj čovjek je poginuo u borbi protiv ustaša, njemačkih kolaboracionista koji su jedini donijeli svoj vlastiti rasni zakon, usmjeren prvenstveno protiv Srba i Židova. Razbijanje ploče je zapravo jedan emocionalan naboj koji se zadnjih 30 godina krivo usmjerava. Svjedoci smo falsificiranja povijesti. Unatoč nepobitnim činjenicama izriču se tvrdnje poput negiranja žrtava u Jasenovcu ili negiranja karaktera ustaškog zločinačkog režima. Mislim da se danas tome treba suprotstaviti iz dva razloga. Radilo se o ljudima koji su pokazali izuzetnu hrabrost u doba kada je perspektiva bila gotovo sigurno stradanje, a nikakva nada u pobjedu. Unatoč tome što je borba djelovala bezizlazno, ljudi su ustali i suprotstavili se najvećem zlu 20. stoljeća. Ta vrsta falsificiranja povijesti, kod mladih ljudi dovodi do jednog stanja da ih čini neotpornim na pojave koje su karakteristične za fašizam u njegovom nastajanju. To što se događa u današnjem hrvatskom društvu je zaista zabrinjavajuće i to već duži niz godina. Primjerice, u Bjelovaru više ne postoji Ulica Gustava Perla – Bende, no postoji ulica nazvana prema Juliju Makancu, ustaškom ministru. Za današnje mlade ljude jako je važno da prepoznaju vrijednosti pomoću kojih će Hrvatska biti država u kojoj će se ljudi bolje osjećati, nego da živimo u zemlji u kojoj se gaji nacionalistička netolerancija i mržnja prema etničkim manjinama, poručio je profesor Zoran Pusić.
–Danas si postavljam pitanje – Koliko će biti potrebno vremena da uništena spomen ploča ponovno bude na svom mjestu? Oslobodilačka borba i otpor fašističkom nasilju kao i ustaškom teroru je nešto što se danas može postaviti kao pitanje što to zapravo znači za mlade ljude. Godine 1991. širom Hrvatske je bilo raznih spomenika žrtvama fašističkog i ustaškog terora. Do 2000. godine više od tri tisuće je ili oštećeno ili uništeno. Zaista sam se nadala da je to vrijeme završilo. Da smo „porođajne muke“ mlade demokracije svladali. Razbijanje ove ploče pokazuje da se još uvijek mučimo. Grad Bjelovara i Bjelovarsko – bilogorska županija spomen ploču mogu jako brzo obnoviti. Nadalje, vrlo je važno progovoriti o žrtvama, ali i onima koji su pružali otpor, kako u Drugom svjetskom ratu, tako i u Domovinskom ratu. Potrebno je sagledati kompleksnost naše povijesti, jer su Židovi u Hrvatskoj bili osnovali židovski bataljon što je jedinstveno iskustvo u europskim okvirima. O tome se danas jako malo govori i još manje zna. Iskustvo stradanja i otpora ne bismo trebali zaboraviti, rekla je Vesna Teršelič.
–Svako društvo ima kulturu i sjećanja koja mogu biti raznolika. Ova razbijena ploča zapravo svjedoči o razbijenosti naše kulture sjećanja. Nažalost, sve se više njeguje ono što razdvaja ljude i zajednice, bilo da su teritorijalne, etničke ili manjinske. Upravo tome svjedočimo skoro svakoga dana. Ljude koji su uništili ovu ploču pozivam da se bolje upoznaju sa povijesnim trenutcima koji su doveli do toga da je u Narodnooslobodilačkom ratu skovano oružano bratstvo, ne samo između Hrvata i Srba, nego i svih drugih, Čeha, Talijana i svih ostalih manjina koje također žive i u Bjelovaru. Te mlade ljude pozivam da se ugledaju na one koji su svojim nesebičnim zalaganjem prije sedamdesetak godina doveli do toga da se ovo društvo moglo ponositi ulaskom u slavnu antifašističku koaliciju, odnosno društvo koje je uspjelo samo sebe osloboditi. Mladi ljudi danas moraju sudjelovati u izgradnji jednog normalnog društva u kojem ćemo se svi međusobno poštovati, bez razlika u etničkom, manjinskom ili bilo kojem drugom smislu, poručio je Želimir Brala.
– Smatram da će nakon Knina, nakon Grubora, Varivoda i Vukovara doći novi vjetrovi u našu Republiku Hrvatsku. Nadam se da će ovakvi slučajevi vandalizma biti zaboravljeni. Što se tiče lokalne zajednice, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Bjelovara, oni nas podržavaju i uvijek će iznaći sredstva za djelovanje antifašista i obnovu spomen ploča. Osim ove spomen ploče, mi smo pred obnovom Spomen područja u Gudovcu i strah me je što će biti s tim. Stoga, želim poručiti svima da se trebamo okrenuti budućnosti jer Republika Hrvatska je članica Europske unije, poručio je Nenad Nekvapil, dopredsjednik Udruge antifašističkih boraca.
