U utorak 30. studenog, u dvorani bjelovarskog Kulturnog i multimedijalnog centra održana je šesta sjednica Gradskog vijeća Grada Bjelovara. Od 21 izabranog vijećnika, sjednici je nazočilo njih 17. Dnevni red je usvojen jednoglasno. Već standardno, sjednica je počela Aktualnim satom.
Prva dva pitanja postavila je Zdenka Henc (ABB), a odnosila su se na komunalne djelatnosti.
– Obnova Ulice Vinka Žganeca planirana je unazad otprilike dvije godine. Ta ulica povezuje Đurđevačku cestu i određeni dio grada te je poveznica Ulice žrtava u Lugu i obilaznice. Zanima me zašto radovi nisu uvršteni u plan radova u 2022. godini? Ulica dr. Ante Starčevića je trenutno u fazi rekonstrukcije, no treći dio prema kafiću Petar Pan je u jako, jako lošem stanju. Sve je puno velikih rupa. Da li je moguće barem privremeno sanirati rupe, upitala je vijećnica Henc.
Odgovorila je Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje Grada Bjelovara.
– Izgradnja Ulice Vinka Žganeca je u proračunu za 2023. godinu iz više razloga. Ipak, glavni su imovinsko – pravni odnosi. Godine 2020. izdana je lokacijska dozvola te je izrađen parcelacijski elaborat. S obzirom da na tom predmetnom koridoru postoji niz vlasnika i suvlasnika, točnije njih 14, jedan od njih je na parcelacijski elaborat uložio žalbu. To se dogodilo u rujnu 2020. Državna geodetska uprava je taj predmet rješavala do studenog ove godine. Konkretno, 19. studenog doneseno je rješenje, a Grad Bjelovar ga je zaprimio 26. studenog, dakle prije četiri dana. Žalba je odbačena i sada slijedi nastavak provedbe parcelacijskog elaborata, kako bi se moglo krenuti s otkupom čestica. Za vrijeme tog dugotrajnog postupka, neki vlasnici su preminuli te su se pojavili njihovi nasljednici, zbog čega čekamo i ostavinske rasprave. Ne vjerujem da ćemo s ovim tempom u izgradnju krenuti tijekom slijedeće godine. Komunalni redari su danas bili u Ulici dr. Ante Starčevića gdje su utvrđene ogromne rupe. Problem ćemo riješiti, odgovorila je pročelnika Kocur.
Druga za govornicom bila je vijećnica Danijela Hajdinjak-Prihić (CENTAR), koja je pitanje postavila ponukana UNICEF-ovim izvještajem od 5. listopada 2021. pod nazivom “Stanje djece u svijetu” sa sloganom On my mind.
– Djeca i mladi će sigurno osjećati posljedice pandemije koronavirusa. Prema dostupnim podacima, učestalost mentalnih poremećaja kod djece je vrlo velika. UNICEF stoga poziva na hitno ulaganje u mentalno zdravlje djece, odnosno da se politike formiraju u tom smjeru. Zanima me da li se na slijedećem rebalansu proračuna mogu izdvojiti sredstva za radionice organizirane u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, a koje bi nosile naziv “Škola za roditelje”? Obuhvaćale bi niz preventivnih mjera usmjerene prema najmlađima. Radionice bi se održavale u kontinuitetu i bavile mentalnim, fizičkim, dentalnim zdravljem, kao i prevencijom pretilosti. Dobar primjer u ovoj priči je Grada Kastav, rekla je vijećnica Hajdinjak – Prihić i predložila da se na teret gradskog proračuna uvedu procjene stručnih timova i dodatne edukacije učitelja vezane za prepoznavanje disleksije, disgrafije i diskakulije kod djece, kako bi se s terapijama i vježbama krenulo na vrijeme.
Odgovor je dao Zdravko Pavec, savjetnik za odgoj, obrazovanje i sport u Gradu Bjelovaru.
– Grad Bjelovar zajedno sa bjelovarskim vrtićima provodi Program predškolskog odgoja, kao i radionice s roditeljima. Naravno, taj segment možemo unaprijediti što ćemo u dogovoru s našim vrtićima i napraviti. Svjesni smo da su navedeni problemi kod djece na području naše države, županije i grada u porastu. Usvajanje zdravih navika, prepoznavanje problema i poteškoća su prioriteti koje želimo zadržati u sustavnom radu. V. OŠ Bjelovar je ustanova koja se bavi obrazovanjem djece s poteškoćama u razvoju i do kraja listopada je provodila projekt “Centar stabilne podrške” kroz koji su roditelji dobivali podršku za svoju djecu s teškoćama, od najranije dobi do polaska u školu, što nije bilo obuhvaćeno redovnim programom škole. U posljednje tri godine, V. OŠ provodi i Program predškolskog odgoja za djecu od treće do sedme godine tako da je na taj način obuhvaćen puno veći broj djece. V. OŠ također djeluje i u okviru pružanja individualne podrške za rad sa djecom od najranije, pa sve do predškolske dobi. U ovom trenutku, u suradnji s V. OŠ planiramo izraditi cjelokupni program koji će financirati Grad Bjelovar. Na taj način će biti osigurana podrška za djecu koja nisu obuhvaćena redovitim sustavom. To je naš plan za skoriju budućnost i nadamo se da će zaživjeti tijekom slijedeće godine, rekao je Zdravko Pavec, savjetnik za odgoj, obrazovanje i sport u Gradu Bjelovaru.
Odgovor je nadopunio gradonačelnik Dario Hrebak (HSLS).
– Jako dobro znam u kojoj su mjeri prisutni problemi koje ste naveli. Prije tri godine smo pokrenuli cjelokupnu priču. Milijun kuna je koštala prva senzorička učionica za djecu iz spektra autizma. Sada svakako moramo poraditi na djelu koji se tiče djece do sedam godina, jer se V. OŠ primarno bavi starijom djecom. U DV Bjelovar napravljena je senzorička soba opremljena specifičnom opremom za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Znamo da možemo i moramo napraviti više. Jako mi je žao projekta koji se ticao popodnevne smjene u vrtićima, kojim smo jedan dio vaših zahtjeva uspješno implementirali. U dvije godine uspjeli smo osigurati 14 milijuna kuna. Deset posto projekta odnosilo se na edukaciju, opismenjavanje, razne preventivne sadržaje. Nažalost, tog programa više nema i nadam se da će u novom financijskom razdoblju on biti omogućen. Projekt je u potpunosti spreman, samo čekamo priliku, odnosno natječaj na koji ćemo ga moći prijaviti. Imam dijete s nekim od navedenih poteškoća i jako dobro znam koliko je situacija za roditelje zahtjevna, poručio je gradonačelnik Hrebak.
Vijećnik Ivan Vlašić (HDZ) postavio je pitanje vezano za prostor MO Stjepan Radić i njegovog korištenja.
– Upit sam dobio od predstavnika mjesnog odbora i odnosi se na zgradu koja je temeljem ugovora ustupljena na korištenje Bjelovarskom centru za razvoj civilnog društva. Naime, žitelji tog mjesnog odbora sada nemaju prostor za druženje, zabavu i sve ono što su prije tamo radili. Zanima ih za koliki iznos je Grad Bjelovar prostor dao na korištenje, odnosno u najam i da li netko kontrolira poslovanje spomenute udruge? Čini se da taj prostor služi pojedincima i uskom krugu osoba koje su vezane za njih. Do kada je određen najam i da li se ugovor može raskinuti ukoliko se ustanove nepravilnosti u radu? Drugo pitanje odnosi se na komunikaciju između Grada Bjelovara i mjesnih odbora, jer sam od nekoliko predsjednika odbora dobio informaciju da je od 2017. godina komunikacija slabija. Navodno su od tada održana samo dva sastanka. Da li se ti sastanci mogu održavati barem dvaput na godinu, upitao je Vlašić.
Odgovore na postavljena pitanja dao je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić (HSLS).
– Žitelji MO Stjepan Radić još uvijek mogu koristiti mjesni dom, odnosno 16 kvadrata prostora i zajedničke prostorije. Koliko znam, za taj dom je prije potpisivana peticija jer su stanarima smetala česta okupljanja, druženja, zabave, glasno puštanje glazbe, a često je intervenirala i policija. Iz tih razloga mislim da je dobro da je dio doma prenamijenjen u druge, korisnije svrhe. Isto tako, stanovnici MO Stjepan Radić imaju još 22 druga doma na području grada, a koja se ne nalaze u neposrednoj blizini obiteljskih kuća i stanova kao ovaj. Bjelovarski centar za razvoj civilnog društva prostor doma koristi na temelju EU projekta “Inkubator ideja” vrijednog 1,9 milijuna kuna, od čega je 1,7 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Ugovor je potpisan na dvije godine. Prostor sada koriste poduzetnici, tamo se održavaju edukacije, radionice, književne večeri, coworking i drugo. Osobno, sve mjesne odbore sam ove godine obišao nekoliko puta. Osim sa predsjednicima, u kontaktu sam i sa stanovnicima mjesnih odbora. Naravno da se komunikacija uvijek može dodatno poboljšati, no jako sam zadovoljan sa trenutnom situacijom. Pred nama je sastanak za koji je prije neki dan poslan službeni poziv, poručio je zamjenik Brajdić.
Slijedeća za govornicom bila je vijećnica Antoneta Đokić (NEZAVISNA).
– Moje pitanje odnosi se na poticanje stanogradnje, odnosno POS programa. Naime, u materijalima sam vidjela da je u 2021. godini planirano 320 tisuća kuna, u 2022. godini 300 tisuća te u 2023. godini 100 tisuća kuna za poticaj stanogradnje. Piše da je izrada glavnog projekta predviđena za studeni 2021. godine, odnosno da je podnesen zahtjev za dobivanje građevinske dozvole. S obzirom da je projekt odličan za mlade osobe, a već se odužio, da li mi možete reći kad bi ta priča mogla biti konačna, upitala je vijećnica Đokić.
Odgovorio je Davor Sušak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo.
– APN je ponudio zahtjev za ishođenje građevinske dozvole koja bi mogla biti izdana polovicom prosinca. Grad Bjelovar se po treći put uključuje u POS program. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, dakle APN program provodi u suradnji s gradovima. U 2019. smo imali tri javna poziva i kreirana je lista kandidata za kupnju stanova od 22 kandidata. Definirana je izgradnja višestambene zgrade sa 16 stanova koja se u Bjelovaru gradi u Ulici Antuna Šoljana, na zemljištu koje je osigurao Grad Bjelovar površine 1 746 metara kvadratnih. Vrijednost zemljišta procijenjena je na 720 tisuća kuna. Zemljište je potpuno opremljeno i sva komunalna infrastruktura postoji. Sve je u potpunosti spremno za izgradnju. APN je Gradu Bjelovaru 2021. dostavio idejni projekt, u rujnu je APN zaprimio glavni projekt, 19. listopada nam je dostavio slike i vizualizaciju buduće zgrade, 11. studenog APN predaje zahtjev za izdavanje građevinske dozvole što je i odrađeno. Slijedi još izrada troškovnika izvedbenih projekata i raspisivanje Javne nabave za izvođenje radova od strane APN-a. Kao što se vidi, Grad Bjelovar je učinio i zadovoljio sve predradnje, pojasnio je pročelnik Sušak.
Slijedeća za riječ javila se Sabina Oltra – Botinčan (NL Damir Bajs).
– Na stranicama Grada Bjelovara, u Registru ugovora za 2021. vidljivi su ugovori koje je sklopio Grad Bjelovar. Zanima me da li je riječ o svim ugovorima ili još postoje neki iznad 20 tisuća kuna koji možda nisu uneseni. Ne znam da li je slučajnost, no nakon upućenog pitanja za današnju sjednicu, ponovno sam otišla na stranice Grada Bjelovara i vidjela novu objavu Registra ugovora. Da li je to slučajno? Zamolila bih, ukoliko je moguće da se Odbor za financije i proračun ubuduće održava nakon 15,00 sati.
Detaljno je odgovorio Davor Sušak, pročelnik Upravnog odbora za gospodarstvo.
– Registar ugovora vodi se od 2018. godine i u njemu se nalaze svi dodijeljeni ugovori, sporazumi, narudžbenice, ugovori sklopljeni u postupcima javne nabave ili jednostavne nabave čija je vrijednost jednaka ili veća od 20 tisuća kuna, ne računajući PDV. Za pregled Registra ugovora nije potrebna nikakva prijava. Datum posljednjeg ažuriranja je 20. studeni 2021. godine. Sadržano je oko 600 ugovora i narudžbenica, u periodu kraćem od četiri godine. Registar ima ukupno 38 stranica, kazao je Sušak.
O terminima održavanja Odbora za financije i proračun Grada Bjelovara, govorila je Željka Vizi, voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove u Gradu Bjelovaru.
– S vašim pitanjem upoznat je i navedeni odbor, nakon čega su se članovi odbora usuglasili da se sjednice ipak održavaju u jutarnjim satima. To je praksa kakvu sada imamo sada, ne samo za ovaj odbor, već i ostale. Ukoliko se ukaže potreba za izmjenom termina, ostavljamo mogućnost da se sjednice odbora, kako za financije, tako i druge održavaju online, ogovorila je Željka Vizi.
Vijećnica Oltra – Botinčan nadovezala se na odgovor slijedećom izjavom.
– Moram vas ispraviti da se neki odbori održavaju u 15,30 sati. Ispada da članovi odbora nisu zaposleni i da nitko od njih ujutro ne radi. Ne znam na koji način članovi dobivaju slobodno, valjda taj dan uzmu godišnji odmor. Uglavnom, smatram da je puno realnije organizirati popodnevni termin, poručila je vijećnica.
Pitanje je posljednja postavila vijećnica Jasna Višnjević (HNS).
– Zašto u materijalima za ovu sjednicu nemamo točku Donošenje plana programa Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Bjelovara za 2022. godinu? Pred nama je Prijedlog proračuna Grada Bjelovara za 2022. s projekcijom za 2023. i 2024. Svi upravni odjeli Grada Bjelovara dostavili su na raspolaganje i odlučivanje plan programa, no među njima nedostaje Upravni odjel za gospodarstvo. Da li to znači da taj odjel nema što raditi, a financijski čini 50 posto proračuna? Zanima me da li gradonačelnik zna da već drugu godinu zaredom u materijalima za Gradsko vijeće Grada Bjelovara nema plana i programa za navedeni odjel, upitala je vijećnica te dodala kako bi bilo dobro znati u koje mjesne odbore će Grad Bjelovar ulagati u narednoj godini, u kojim će iznosima biti subvencije namijenjene poljoprivrednicima i obrtnicima i slično.
Vijećnica je predložila da ubuduće svi odjeli Grada Bjelovara vijećnicima daju na razmatranje svoje planove i programe.
Drugo pitanje odnosilo se na projekte Grada Bjelovara koji su bili u gradskom proračunu, ali za njih u narednoj 2022. godini nisu osigurana financijska sredstva.
– U prijedlogu proračuna za slijedeću godinu dani su projekti i planovi koje namjeravate provesti tijekom godine. U odnosu na 2021., puno je manje kapitalnih projekta. Gradonačelniče, najavili ste i obećali projekte u ranijim proračunima, a sada za njih u ovom prijedlogu proračuna nisu osigurana sredstva. Dakle, na poziciji su navedene nule. Neki do projekata su izgradnja mosta u Brezovcu, izgradnja zgrade sportske dvorane na zemljištu vojnog kompleksa Vojarne Bilogora, izgradnja atletskog stadiona, obnova zgrade starog zatvora i drugi, navela je vijećnica Višnjević.
Odgovorio je pročelnik UO za gospodarstvo u Gradu Bjelovaru, Davor Sušak.
– Upravni odjel za gospodarstvo, planove i programe donosi na temelju posebnih propisa, a dio njih nalazi se na Dnevnom redu 6. sjednice Gradskog vijeća Grada Bjelovara koju danas održavamo. Pod rednim brojem 15. imamo Program korištenja sredstava i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem RH na području Grada Bjelovara za 2022. godinu. Pod rednim brojem 16. imamo Plan djelovanja na području prirodnih nepogoda za Grad Bjelovar u 2022. godini, dok ćete pod rednim brojem 5. dobiti informaciju donesenog Provedbenog programa Grada Bjelovara za razdoblje 2021. – 2025. Cijeli program objavljen je na službenim internet stranicama Grada Bjelovara i donesen je u propisanom roku od 120 dana od stupanja na dužnost gradonačelnika. Program sadrži poveznicu sa proračunom i projekcijama i sada je po prvi puta donesen prema novim smjernicama. On je sastavni dio proračuna i svatko ga može vidjeti. Dodatno, nigdje nije propisana obveza donošenja Plana i programa Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Bjelovara za 2022. godinu, a tako je bilo i prošle godine. Imamo još dva programa, a to su Mjera za poticanje razvoja poduzetništva na području Bjelovara koji je na snagu stupio 1. siječnja 2021. godine te Program potpora u poljoprivredi za razvoj 2021. – 2027. godine koji je također na snazi, pojasnio je Sušak.
Odgovor je dodatno nadopunio gradonačelnik Hrebak.
– Zar vi zaista mislite da mi nešto po pitanju gospodarstva skrivamo, dok sa druge strane transparentno pokazujemo kako se troši svaka lipa u proračunu? Ja vjerujem našim stručnim službama i ukoliko oni tvrde da nemaju takvu obvezu, tome ne posvećujem pažnju. U slučaju da je time narušena transparentnost poslovanja, mogu temeljem vašeg pitanja zahtijevati da krenu raditi nešto što im nije obveza. Siguran sam da će to za Upravni odjela za gospodarstvo biti dodatan administrativni posao. Pročelnici sami uređuju svoje resore i politika s tim nema ništa. Meni je važno da se sve odvija po zakonu, propisima i pravilnicima, rekao je Hrebak te dodao slijedeće.
– Vas puno toga zanima. Mene primjerice zanima kako to da dok ste vi bili zamjenica gradonačelnika, u zadnjoj godini koja je možda bila najbolja, ste imali izvršenje proračuna u visini 133 milijuna kuna, a sada kritizirate proračun koji je duplo veći? Mislim da ipak moramo biti samokritični. Kada govorimo o EU fondovima, mi smo četvrtu godinu zaredom među 10 posto najuspješnijih gradova po pitanju povlačenja novca. Sada bih mogao biti zločest i pitati u kojoj mjeri smo tada bili uspješni? Baš se ne sjećam nekih velikih projekata. Prošle godine ste nas prozivali da smo fiktivno stavljali EU projekte za koje smo unaprijed znali da se neće realizirati. Sada dođete i govorite o projektima za koje nismo sigurni da li će se financirati u slijedećoj godini. Ispada da jedno mislite 2020. godine, a drugo 2021. Ostaje samo činjenica da uvijek dignete ruku protiv. Mi sada imamo pripremljene projekte u visini 600 milijuna kuna za koje imamo građevinsku dozvolu ili ćemo je imati vrlo brzo, rekao je Hrebak.
U raspravu se uključio i zamjenik Igor Brajdić.
– Mjesni odbori su u okviru gospodarstva skroz nebitna stavka. Bavite se krečenjem doma u Patkovcu i mijenjanjem žarulja u Tomašu. Kada sam rekao da obilazim mjesne odbore, pritom mislim na konkretne stvari. Dakle, obilazim ih u cilju napretka i razvoja, da izgradimo kanalizaciju, vodovod, asfaltiramo ceste i slično, poručio je zamjenik Brajdić.
Za riječ se ponovno javila vijećnica Jasna Višnjević (HNS).
– Jako dobro znam na koji način sam kao zamjenica gradonačelnika vodila sektor gospodarstva, zajedno sa tadašnjom pročelnicom Sonjom Novak, koja je izuzetno kvalitetno odrađivala svoj posao. Svake godine smo uz rebalanse i proračune, radili planove i programe. Moj prijedlog je zaista dobronamjeran. Mislim da je vijećnicima jako važno imati uvid u sve planove i programe, pa tako i Upravnog odjela za gospodarstvo. Ovo se isključivo odnosi na ulaganje u poslovne i stambene prostore u vlasništvu Grada Bjelovara, zatim na upravljanje imovinom i zemljištem, subvencije, potpore, donacije, naknade, ulaganja u mjesne odbore. Podsjećam da sam 2021. godine, zajedno sa oporbenim vijećnicima podržala proračun, zaključila je vijećnica.
