U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji održana 10. Sjednica Županijske skupštine, posljednja u ovoj godini. Nakon usvajanja zapisnika sa prethodne izvanredne sjednice, prešlo se na aktualni sat i na pitanja za župana, a potom na dnevni red sjednice na kojem se odlučivalo o najvećem proračunu u povijesti Županije.
Prvo pitanje postavila je vijećnicaa Marija Kubišta (HSU)
– Imam pitanje za župana; mene i većinu Daruvarčana zanima u kojoj fazi je trenutno tvrtka Suvenir Arbor iz Sirača, obzirom da se je nalazila u predstečaju. Također nas zanima u kakvoj je trenutno financijskoj situaciji.
Odgovor je dao župan Damir Bajs.
– Suvenir Sirač je izvršio sve svoje obaveze iz predstečaja, temeljem toga je izdano rješenje i on se sada nalazi na Trgovačkom sudu ne pod opaskom da se nalazi u predstečaju, već da je u ravnopravnom položaju prema bilo kojoj tvrtki; što je za ustanovu od iznimne važnosti zbog toga jer se može početi javljati na javne natječaje. U tijeku su investicije koje vrijede više od 4 milijuna kuna, povećao se je opseg posla, ljudi zarađuju svoju plaću, a Županija i Ministarstva ih podupiru. Štoviše, u tvrtki su započeli s novim zapošljavanjima. Suvenir Arbor oprema i dio naše državne uprave, oprema naše škole – a uskoro će opremiti i školu u Daruvaru.
Drugo pitanje postavio je vijećnik HDZ-a, Drago Hodak.
– Zanima me zašto kod nas više ne postoji praksa da načelnici i gradonačelnici imaju priliku barem u nekoliko navrata u mandatu sastati se s našim županom i razmjeniti iskustva; odnosno vidjeti koji su to problemi na terenu u direktom kontaktu. Ono što nas načelnike općina najviše tišti je suradnja po pitanju projekata BB voda, Županijskih cesta i svih drugih institucija koje funkcioniraju.
Župan je odgovorio:
– Sama Županija provodi niz zajedničkih projekata s općinama i gradovima; to su projekti poput navodnjavanja, kao što je to slučaj u Garešnici; mogu biti projekti europskog tipa, kao onaj u Velikom Trojstvu; ili niz drugih projekata. Nalazimo se u nizu događanja, a koliko ja znam, mi smo gradonačelnike i načelnike sazvali tematski, vezano uz niz okolnosti koje su se tada dogodile. Nekada to baš i nije bio veliki odaziv, ali bilo je i situacija gdje smo uspjeli zajedno okupiti i gradove i općine oko tema koje su nas zanimale. Nema zapreke da se nađemo i zbog nekih drugih pitanja, ali do sada smo se i nalazili i pozivali. Imali smo sastanke upravo u ovoj vijećnici, a ukoliko postoji potreba mi ćemo to i proširiti.
Pitanje županu uputio je i Tihomir Jaić (SDP)
– Kakva je bila realizacija proračuna u 2018. godini, odnosno jesmo li ga realizirali u prihvatljivoj razini? Temeljem toga ćemo zasigurno moći procijeniti koliko će biti realno da ostvarimo ovaj novi proračun za 2019.
Vezano za realizaciju projekata, župan je rekao:
– Za ovogodišnji proračun očekujemo izvršenje preko 95 posto. Većina gradova ima izvršenje od 60 do 80 posto od priloženog plana. To znači da unatoč tome što je naš proračun daleko najveći i što ima najviše korisnika, da je i najbolje planiran. Važno je napomenuti kako je Županiji najjači izvor prihoda porez na dohodak, a u 2018. je neto isplaćenih plaća porastao preko 9 posto; što je najveće povećanje u Hrvatskoj.
Vijećnik Marin Sabolović (HDZ)
– Sukladno članku 95 poslovnika, opetovano molim da me v.d. pročelnica resornog odjela pismenim putem izvijesti o članovima školskog odbora i njihovim kvalifikacijama. Dakle tražim odgovor na ono moje pitanje imaju li svi članovi Odbora kvalifikacije propisane Zakonom, s obzirom da je došlo do izmjene koja je tu sintagmu u pravilu eliminirala.
Župan je odgovorio:
– Ja mogu samo reći da ste Vi kolega potvrdili sve ono što sam rekao; da smo postupali po Zakonu i da će Županija i dalje tako postupati, a Ministarstvo je to isto tako naznačilo.
Pitanje je postavio i vijećnik Dražen Paun (D.BAJS NL)
– Moje pitanje je na tragu činjenice da je za proračun za 2019. usvojen mandat koji su predložili gospoda Željko Lacković, Vladimir Bilek, Vesna Bedeković i Josip Đakić za osiguranje sredstava za brzu cestu prema Bjelovaru, odnosno Virovitici. Ovim putem bih izrazio žaljenje što gospodin Totgergeli nije podržao taj amandman; pa me sad zanima što to znači za našu županiju?
Odgovor župana:
– Amandman koji je stvoren od strane dijela saborskih zastupnika ovoga kraja je Vlada Republike Hrvatske prihvatila. Drago mi je da je potpisan amandman koji je prošao, a koji se odnosi na Bjelovarsko- bilogorsku županiju i djelom na Koprivničko- križevačku, a žao mi je što naš saborski zastupnik, gospodin Totgergeli to nije potpisao. Također izražavam svoje izrazito nezadovoljstvo činjenicom da je Ministar prometa, gospodin Butković pogazio svoje obećanje da će ove godine biti raspisan natječaj za gradnju. Međutim, u proračunima ni za ovu, a ni za iduću godinu nije pronađeno niti milijun kuna za našu prometnicu. Hrvatske ceste su naručile treću građevinsku dozvolu na istoj trasi što je meni čudno, ali odgovor zašto je tome tako trebamo potražiti kod naručitelja. Tih 37 milijuna kuna, omogućava sukladno Zakonu o javnoj nabavi da u 2019. konačno krene cesta prema Bjelovaru, da se raspiše natječaj i da dobijemo cestu s četiri traka kao što je to planirano. Ovo nepotrebno odlaganje ovaj dio Hrvatske vodi u probleme; onaj dio Hrvatske koji nema brzu prometnicu ne može računati ni na kakve ozbiljne investicije.
Na pitanje vijećnika Pauna, odgovorio je i saborski zastupnik Vladimir Bilek.
– Drago mi je da je amandman djelomično prihvaćen i zahvaljujem na tome Hrvatskoj Vladi i Premijeru. Kada smo vidjeli da je u proračunu opet odgođen početak radova, pokušali smo taj dio ubrzati s ovim amandmanom, a nadam se da ćemo i uspjeti. Brza cesta je uvjet za kvalitetno poboljšanje i brzi razvoj gospodarstva.
Vijećnik Zlatko Barila (HSU) postavio je županu pitanje koje se odnosi na poticajne mjere vezane za gradnju nove bolnice; konkretno kako funkcioniraju i kakve rezultate daju?
Župan je rekao:
– U županiji nismo imali situaciju da nam se odjeli zatvaraju, kao što je to slučaj u nekim drugim hrvatskim bolnicama. Uspjeli smo održati ukupnost bolničkog sistema, kako pri ambulantama tako i u bolnici. Puno se priča o tome da naše liječnike treba stimulirati da ostanu u Hrvatskoj, a mi smo napravili upravo to. Dogovorena je ukupnost natječaja s institucijama koje predstavljaju medicinsko osoblje i mogu naglasiti da smo predvidjeli tri mjere; financiranje stambenog kredita, subvencioniranje podstanarstva i stručno usavršavanje. Do sad smo dobili 54 zahtjeva; potpisano je prvih 13 ugovora za subvencioniranje stambenih kredita. U vrlo kratkom roku ćemo potpisati i druge mjere. Za naše ustanove je veliki interes; javljaju se liječnici koji su čuli za te mjere. Imamo 200 milijuna kuna investicija u zdravstvu, ali tko će raditi u tim ambulantama ako nema liječnika.
Matija Jasenko (D.BAJS NL) postavio je pitanje vezano za projkete u 2019.
– Po proračunu za iduću godinu vidio sam da se u smjeru obrazovanja i sporta rade mnoge stvari, a između ostalog i dovršenje dvorane u Hercegovcu i Glazbena škola u Bjelovaru. Zanima me za koliko bi se ona trebala izgraditi, financijski put do te glazbene škole, lokacija i ostali detalji.
Župan je odgovorio:
– Najveći poduhvat je gradnja glazbene škole; to je projekt koji je u Hrvatskoj jedinstven jer u posljednjih 40 do 50 godina nitko nije napravio glazbenu školu. Dogovorili smo da Grad jedno zemljište u Bjelovaru daruje glazbenoj školi. Nadamo se da ćemo građevinsku dozvolu dobiti na proljeće ili početkom ljeta i nakon toga ćemo raspisati natječaj za gradnju. Planiramo da će gradnja objekta trajati oko godinu i pola do dvije godine.
Siniša Glavaš (BUZ)
– Zakon o zbrinjavanju nezbrinutih pasa bi se trebao provoditi u svim jedinicama lokalne samouprave u svim gradovima i općinama u našoj županiji, a zadnji rok je kraj ove kalendarske godine. Ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije izgrađen azil za pse i napuštene životinje, osim u gradu Bjelovaru koji jedini ima potpisan ugovor s udrugom Šapa, a koji ionako nema dovoljno kapaciteta za sve nezbrinute pse na području grada, a kamoli cijele županije. Imamo li u planu, ako imamo; kada i gdje, graditi azil za nezbrinute životinje na području naše županije prikladan smještaju dvjestotinjak napuštenih i nezbrinutih najboljih čovjekovih prijatelja, po svim europskim standardima i propisima?
Na ovo pitanje, župan je rekao:
– U Hrvatskoj je na snagu stupio Zakon o zaštiti životinja koji je regulirao tko treba što napraviti i zadao je nove obaveze koje se trebaju ispuniti. Činjenica je da po tom Zakonu, Županija nije u obvezi napraviti azil ili provesti bilo kakve postupke, osim napraviti koordinacijsku radnu skupinu za primjenu propisa iz područja zaštite životinja. Nije ni općinama lako jer nije lako napraviti to sve- to je pitanje ne samo financiranja gradnje već i održavanja istih. Samo Grad Bjelovar je ispunio čistu zakonsku obvezu, dok ostali to nisu. Vidjeti ćemo što će reći koordinacijska radna grupa, možemo dati pomoć; ne zato jer to moramo već jer bi to olakšalo našim općinama i gradovima, a u konačnici bi dovelo do primjene zakona o zaštiti životinja.
Pitanje je postavio i Ivan Beljan (HSS)
„Moje pitanje glasi: kakvog mi to imamo župana?
– Od 2013. godine, kada je naš župan ponovno postao Damir Bajs, smo za informiranje potrošili 10 milijuna kuna. Za taj novac smo mogli popravljati županijske ceste, kupiti knjige, ljudima treće životne dobi dati božićnice, plaćati veća sredstva od 500 kuna za novorođenčad. Mi smo to potrošili transparentno do ove godine, od ove godine nećemo ni znati koliko trošimo za informiranje. Što drugo reći nego: živjelo naslikavanje Damira Bajsa, živjelo informiranje o jednoj fasadi po deset puta i slično.
I na ovo pitanje, župan je dao odgovor.
– Kolega Beljan, ja znam da ste Vi bili kandidat za zamjenika župana- da ste se kandidirali protiv mene; znam da ste izgubili. Mislim da su ljudi rekli što misle tko je bolji kandidat za župana, i zamjenika župana. Znam da to vjerojatno i dan- danas kod Vas ima neku gorčinu. Vi dobro znate da općine i gradovi imaju informiranje koje nadilazi informiranje županije. Znate i da mi objavljujemo sve za što potpišemo ugovore, da 2018. godine ni jedan grad ni općina nisu objavili s kim su potpisali ugovore o financiranju, a to je zakonska obveza koju nitko nije poštovao. Zašto nećete objaviti s kime ste potpisali ugovore? Zašto to skrivate? Zašto obmanjujete javnost? Vi, ili ne shvaćate ili namjerno to radite, da se polovica i više našeg proračuna za informiranje zapravo radi o objavi natječaja; za zapošljavanje, za nabavu. Vi to znate jer u vidu imate dokumentaciju koja je na internetu. Naše informiranje je manje od informiranja gradova i općina, naš proračun je bitno veći čak i u skupnom dijelu. Naši ugovori su na internetu i, da, mi imamo euro-projekte, za razliku od mnogih drugih. I u tim euro- projektima svuda postoji trošak informiranja, odnosno dijela gdje moramo obavijestiti javnost što se radi u projektu. – To je utvrđeno propisima.
