Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavio u 2020. i 2021. godini četiri knjige u ediciji Posebna izdanja Zavoda HAZU u Bjelovaru i dva broja znanstvenog časopisa Radovi Zavoda u Bjelovaru (broj 14/2020. i broj15/2021.).
Kriza uzrokovana pandemijom ubrzala je tranziciju nastavnog procesa i postavila uvjet prilagodbe svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Odgovarajući na izazove, grupa autora priredila je knjigu Školovanje od kuće i nastava na daljinu u vrijeme HR-COVID-19. u izdanju Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskog pedagogijskog društva i nakladničke kuće Element d.o.o. Zagreb. Knjiga je objavljena u ediciji Posebna izdanja Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad (2020., knjiga 11), a glavni i odgovorni urednik je prof. dr. sc. Vladimir Strugar.
Četrnaest je znanstvenika iz područja pedagogije, sukladno profesionalnoj i ljudskoj odgovornosti, krenulo u potragu za odgovorima na pitanja koja su se u novonastaloj situaciji javila u području odgoja i obrazovanja. U svojim su se nastojanjima usmjerili na proces učenja kod kuće i nastavu na daljinu, istraživali su iskustva iz različitih perspektiva (učeničke, roditeljske, učiteljske) i odnose među učenicima s posebnim naglaskom na prijateljske međuvršnjačke odnose, promišljali su o odgojnim izazovima u doba krize, o procesu vrednovanja kao i online usavršavanju učitelja te bezgraničnim mogućnostima Internet galaksije u nastavi na daljinu.
Autori tekstova vode čitatelja prema shvaćanju nove uloge učenika, roditelja, škole i obitelji u doba globalne krize radi održavanja odgojno-obrazovnog procesa. Ona je značajan prinos pedagogiji iz perspektive nastave na daljinu i školovanja od kuće.
U knjizi Kronologija povijesti gradova Bjelovarsko-bilogorske županije čiji su autori Vladimir Strugar; Željko Karaula; Hrvoje Petrić i Vjenceslav Herout (2020., knjiga 12) prikazuju se ključni povijesni podatci o pet gradova Bjelovarsko-bilogorske županije od utemeljenja svakog grada do suvremenih dana. Knjiga je nastala na temelju zaključaka sa znanstveno-stručnog skupa Prilozi za povijest gradova Bjelovarsko-bilogorske županije koji je održan 2018. godine. Glavni i odgovorni urednik knjige je prof. dr. sc. Slobodan Kaštela, a urednik je prof. dr. sc. Vladimir Strugar.
Sadržaj knjige Kronologija povijesti gradova Bjelovarsko-bilogorske županije strukturiran je u šest poglavlja. U prvom je poglavlju uvodna studija prof. dr. sc. Vladimira Strugara pod nazivom Prošlost, sadašnjost – za budućnost u kojoj autor pregledno prikazuje do sada objavljena relevantna djela o pojedinim temama, primjerice, o sakralnim objektima; zdravstvu, odgoju i obrazovanju, kulturi i sportu; sportskim društvima, znamenitim osobama i drugima. Slijedi pet poglavlja u kojima autori kronološki prikazuju ključne povijesne događaje s područja pet gradova Bjelovarsko-bilogorske županije. Kronološki prikaz povijesti Bjelovara, Garešnice i Grubišnog Polja pripremio je dr. sc. Željko Karaula, prof. dr. sc. Hrvoje Petrić piše o ključnim događajima na području Čazme, a dr. sc. Vjenceslav Herout na području Daruvara.
Recenzenti su ocijenili da se ova kronologija odlikuje inovativnim metodološkim pristupom te da je ona među prvim napisanim kronologijama o jednoj županiji nakon njihova stvaranja 1993. godine. Knjiga je pouzdan vodič za temeljito upoznavanje prošlosti gradova Bjelovarsko-bilogorske županije.
Vladimir Strugar i Željko Karaula napisali su knjigu (2021.) Vjekoslav Dominković: Moji doživljaji – Autobiografija: Prinos proučavanju života i djela hrvatskih pedagoga (2021., knjiga 13), čiji je glavni i odgovorni urednik akademik Dragutin Feletar.
Knjiga ima dvije cjeline. U prvoj cjelini dr. sc. Željko Karaula prikazuje povijesni kontekst školovanja, učiteljskog rada i djelovanja među hrvatskim učiteljstvom pedagoga Vjekoslava Dominkovića (1852. – 1944.). Opisuje osobitosti njegova školovanja, posebice u bečkom Pädagogiumu (1872. – 1875.) koji je vodio poznati europski pedagog Friedrich Dittes, a potom i Dominkovićev učiteljski rad. U toj cjelini prof. dr. sc. Vladimir Strugar prikazuje učiteljski i pedagoški rad Vjekoslava Dominkovića. Ukazuje na važnost Dominkovićeva rada za razvoj hrvatskog školstva koji se posebno zalagao za koncept građanske škole, odgoj i obrazovanje djevojaka, reformu škole, promjenu metoda rada u nastavnom procesu, adekvatno obrazovanje učitelja i poboljšanje njegova društvenog položaja. Taj je dio teksta opremljen popisom važnijih djela Vjekoslava Dominkovića i odabirom dijelova iz njegova pedagoškog djela.
U drugoj je cjelini knjige tekst Vjekoslava Dominkovića Moji doživljaji – Autobiografija, koji je autorima poslužio kao inspiracija za pisanje ovog djela. Dominković je prikazao neka obilježja tadašnje prosvjetne inspekcije, vlastito školovanje i obavljanje funkcije ravnatelja te vlastitu viziju promjene školskog sustava.
Knjiga će nedvojbeno pridonijeti boljem razumijevanju procesa i odnosa među hrvatskim učiteljstvom u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća te revalorizirati učiteljski stručni rad u povijesti hrvatske pedagogije i školstva.
U seriji pod nazivom Pet monografija o pet gradova Bjelovarsko-bilogorske županije Akademijin je Zavod u Bjelovaru pripremio i treću knjigu iz te serije nakon monografije Povijest Bjelovara (2013.), Povijest Grubišnog Polja (2019.) pod nazivom Povijest Daruvara: prapovijest, rimski temelji, naseljavanje, moderni grad (2021., knjiga 14). Autori knjige su dr. sc. Vjenceslav Herout i dr. sc. Željko Karaula i troje suradnika: mr. sc. Mirjana Jakčin Ivančić, dr. sc. Goran Jakovljević i dr. sc. Zdravko Palavra. Glavni i odgovorni urednik knjige bio je prof. dr. sc. Slobodan Kaštela, a urednik prof. dr. sc. Vladimir Strugar.
Sadržaj knjige strukturiran je u jedanaest međusobno povezanih cjelina. Dr. sc. Vjenceslav Herout i dr. sc. Željko Karaula, nositelji projekta, pripremili su osam poglavlja. Prikazali su geografska i prirodna obilježja daruvarskog područja, zatim povijesna obilježja od kraja 17. do početka 20. stoljeća s posebnim osvrtom na djelovanje vlastelina i plemića Antuna Jankovića i vlastelinske obitelji Tüköry te političara Mirka Grahovca kao i događaje u Daruvaru u jugoslavenskoj državi od 1918. do 1941., ističući povijesnu važnost seljačkih nemira 1920. godine, razdoblje šestosječanjske diktature i Prvog i Drugog svjetskog rata. Prikazuje se razvoj gospodarstva, školstva, kulture, sporta, a nezaobilazna je tema i vjerski život. Autori su kronološki prikazali događaje u Daruvaru u socijalističkoj Jugoslaviji od 1945. do 1990. godine da bi završili vjerodostojnim prikazom stanja u Daruvaru tijekom stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata. Prikazane su još dvije zanimljive i važne teme, a to su kulturna baština i povijest naselja koja teritorijalno obuhvaća Grad Daruvar.
Značajni su prilozi troje suautora. Dr. sc. Goran Jakovljević prikazuje arheološke i povijesne spoznaje o postanku Daruvara; dr. sc. Zdravko Palavra o daruvarskom području od početka 15. do kraja 17. stoljeća (razdoblje osmanske vladavine), a mr. sc. Mirjana Jakčin Ivančić prikazuje povijesna i suvremena obilježja zelenila Daruvara.
Monografija Povijest Daruvara i njegova šireg područja najtemeljitije je znanstveno djelo napisano do sada. Opsežna povijesna građa prikazana je uglavnom kronološki, ali s razrađenim problemskim pristupom i kontekstualnom obradom. Djelo o povijesti Daruvara značajan je doprinos poznavanju hrvatske historiografije o našim gradovima.
S obzirom na različite teme, primjenu znanstvene metodologije te pozitivne recenzije svaka je od navedenih knjiga svojevrstan znanstveni prinos zavičajnoj i nacionalnoj historiografiji te poticaj za nova istraživanja.
Zavod u Bjelovaru objavio je i dva broja časopisa Radovi Zavoda u Bjelovaru.
Radovi Zavoda HAZU u Bjelovaru, br. 14/2020. inspiriran je znanstvenim skupom pod nazivom Gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije: kojim putem ići? Petnaesti je to znanstveni skup u organizaciji bjelovarskog Zavoda (održan je 6. lipnja 2019.) i vrlo značajan jer prikazuje gospodarski razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije. U ovom broju časopisa objavljeno je dvanaest članaka, od čega deset sa znanstvenih skupova koji su održani 2018. u 2019.godine. Prof. dr. sc. Vladimir Strugar i prof. dr. sc. Slobodan Kaštela pripremili su tekst Poruke sudionika sa znanstvenog skupa Gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije: kojim putem ići? koje mogu biti korisna informacija o znanstvenim osnovama daljnjeg razvoja. Objavljena su i dva članka koja nisu vezana za skup održan 2019. Prvi je članak akademika Dragutina Feletara i dr. sc. Petra Feletara o demografskim kretanjima u svih pet gradova Bjelovarsko-bilogorske županije, a drugi dr. sc. Gorana Jakovljevića u kojem se prikazuje simbolizam jajeta kroz kozmogonijske mitove mnogih civilizacija. U rubrici Prilozi i osvrti prof. dr. sc. Vladimir Strugar piše o knjizi dr. sc. Željka Karaule Povijest Grubišnog Polja: srednjovjekovno trgovište, vojna općina, slobodni grad ( 2019.) ocjenjujući je značajnim prinosom historiografiji i publicističkoj literaturi o prošlosti Grubišnog Polja.
Ovim 15. brojem (2021) Radova Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru Akademijin Zavod u Bjelovaru simbolično obilježava šesnaest godina aktivnog djelovanja (rujan 2005. – rujan 2021.). U sadržaju ovogodišnjeg broja ukupno je deset članaka; devet članaka koji su kategorizirani i jedan članak u rubrici Prikazi i osvrti.
Autori Želimir Bertić, Mirjana Telebuh i Gordana Grozdek Čovčić u članku Sociodemografski faktori prilagodbe na umirovljenje kod starijih osoba u Bjelovaru prikazuju koji su sociodemografski čimbenici povezani s uspješnim ili neuspješnom prilagodbom na umirovljenje. Članak Metodologija trasiranja cikloturističke rute u koridoru napuštene željezničke pruge autorskog tima Goran Kos, Zoran Klarić, Predrag Brlek i Petar Feletar posvećen je metodologiji planiranja revitalizacije napuštene pruge Bjelovar – Garešnica s odvojkom za Grubišno Polje za potrebe razvoja cikloturizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Dva su članaka Dragutina Babića. U članku Osnovnoškolsko obrazovanje nacionalnih manjina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prikazuje stavove Čeha i Srba, pripadnika tih nacionalnih manjina o nekim aspektima organizacije odgojno-obrazovnog procesa u osnovnim školama, a u članku Sjećanje/pamćenje, identitet, asimilacija: Česi u Bjelovarsko-bilogorskoj županija prikazuju se rezultati empirijskog istraživanja na uzorku pripadnika češke nacionalne manjine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Časopis objavljuje Uspomene iz Domovinskog rata iz 1991. godine brigadira Ivana Plasaj, zamjenika zapovjednika Operativne zone Bjelovar uz znanstveni kritički osvrt i prigodni uvod u biografiju Ivana Plasaja autora Željka Karaule. Tekst Djeca iz Potkozarja zaprimljena na skrb i liječenje u Državnu bolnicu Bjelovar 1942. – 1943. godine autora Dubravka Habeka dokazuje kako su ondašnje lokalne vlasti omogućile pridošloj djeci zbrinjavanje, skrb, njegu i liječenje. Na engleskom jeziku objavljen je tekst autorice Oksane O. Ayvazyan Sociological Foundations of Legal Education and Legal Communication as Mechanism for the Formation of Communicative-Legal Culture of a Person in a Modern Social and Cultural Society (Sociološki temelji pravnog odgoja i pravne komunikacije kao mehanizam za formiranje komunikacijsko-pravne kulture osobe u suvremenom društvenom i kulturnom društvu). Slaven Pejić u članku Promjene kulturno-obrazovne paradigme narodnih knjižnica na području Bjelovarsko-bilogorske županije za vrijeme pandemije COVID-19 piše o kulturno-obrazovnoj ulozi narodnih knjižnica u suvremenom informacijskom društvu te prikazuje promjene njezine kulturno-obrazovne paradigme uslijed pandemije COVID-19. Iva Rosanda Žigo i Marija Brajković u radu Zastupljenost i načini novinskog predstavljanja priča o samoubojstvu na primjeru Bjelovarskog lista (u razdoblju od 2009. do 2015. godine) prikazuju zastupljenost i načine medijskog prezentiranja priča o samoubojstvu u Bjelovarskom listu. U rubrici Prikazi i osvrti tekst je Vladimira Strugara u povodu smrti Ilije Pejića (1956. – 2021.), profesora hrvatskoga jezika i književnosti, književnog povjesničara, književnog kritičara, kulturnog djelatnika i knjižničarskog savjetnika.
Tekst i foto: Prof. dr. sc. Vladimir Strugar