Češka nacionalna manjina najbrojnija je manjina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a prema posljednjem popisu stanovništva u njoj žive 5002 Čeha, što je 4,91 posto u ukupnom udjelu stanovništva.
Zdenko Trnka, član Upravnog odbora Češke obeci Bjelovar i voditelj kazališne skupine Lucerna ispričao nam je više o doseljavanju Čeha na današnji prostor Hrvatske.
– Česi su se počeli doseljavati ovdje u Hrvatsku grupno 1792. godine, to je zabilježeno na područje Hrvatske, to je bila tad Austro-Ugarska sve. Tada je doselilo devet obitelji i to upravo u Ivanovčane tu kod Bjelovara. To je prvo doseljavanje koje je zabilježeno kao obiteljsko, bilo je naravno i pojedinačnih, primjerice vojnika i svećenika. Naseljavanje se nastavlja tijekom cijelog 19. stoljeća, a masovno doseljavanje je počelo 1825. godine u Daruvar, Ivanovo Selo, Končanicu, Velike i Male Zdence, Lipovac, Doljane i to je trajalo negdje sve do Prvog svjetskog rata, onda je to prestalo, govori.
U sela su se uglavnom doseljavali poljoprivrednici i poneki zanatlija, a u gradove glazbenici, liječnici, ljekarnici, obrtnici, novinari, glumci i visokoškolski profesori. Neki od njih u Hrvatsku su doselili zbog nepovoljnog položaja u vlastitim obiteljima.
– U ono vrijeme u Češkoj je bio zakon da imanje, obiteljsko imanje može naslijediti samo najstariji sin, a kako je nekad bilo uobičajeno imati puno djece, oni su se upravo zbog toga iseljavali. I onda su ta mnogobrojna djeca išla služiti i učiti zanat kod obrtnika pa ih je puno došlo tu koji su bili obrtnici, a u ono vrijeme je Češka bila dobro razvijena, dok je Hrvatska bila manje razvijena i upravo su im bili potrebni dobri obrtnici koji su ovdje dolazili. To je zapravo dolazila češka sirotinja, oni koji nisu mogli tamo živjeti. Kovači, stolari, upravo ona zanimanja koja su tada trebala i tako su opstali tu i širili se, navodi Trnka. Nakon što se Češka odcijepila i postala samostalna zemlja intenzitet doseljavanja Čeha u Hrvatskoj se smanjio.
Štoviše, broj Čeha neko se vrijeme čak i smanjivao.
– Iz Hrvatske se 1945. godine puno Čeha vratilo u Češku kad je došao komunistički, socijalistički sistem. Iseljavali su se oni koji su bili bogati, a upravo oni na položaju koji su vodili to društvo,njima je oteta imovina, nisu oni bili iznimka i onda su se oni u znak protesta vratili u Češku tako da je to bio jedan veliki udarac za Češku obec Bjelovar, otišli su oni najaktivniji, naglašava.
Trnka otkriva i koliko Čeha danas obitava na području Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije.
– Po najnovijem popisu više od 150 Čeha živi u Bjelovaru, a u županiji više od pet tisuća. Zanimljivo je da u Hrvatskoj ima sedam tisuća Čeha, a najviše upravo na području Bjelovarsko-bilogorske županije i zato je tu i Savez Čeha, nema smisla da bude negdje drugdje kad ih je tu najviše, napominje te govori kako je na groblju u Zdencima, odnosno njegovom starijem dijelu, sve češka prezimena kojih danas više nema. Neki su umrli, neki se preselili, dok su se neke žene udale i tako promijenile prezime. Priča i kako je njegov otac dobio jugoslavensko državljanstvo tek tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća premda je doselio puno ranije. Kako je dugo čekao na državljanstvo, po tadašnjem je zakonu vojsku šest mjeseci morao služiti u Češkoj.
Trnka za kraj ima i kratku poruku za Čehe u Hrvatskoj.
– Moraju čuvati jezik, kulturu i tradiciju, očuvati je koliko se može, jedino s time da taj naš jezik ne izumre, češki jezik u Hrvatskoj. Tako je i kazalište jedan od najboljih načina da ljudi zadrže taj češki jezik i običaje, sad za Božić ćemo pokazati neke naše običaje i tako. Treba se izjašnjavati kao ono što jesi, ne mogu ja reći da sam Hrvat ili Mađar kad sam Čeh, zaključuje Trnka.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
Foto: Branka Sobodić
