Hrvatska je iznimno bogata narodnom kulturom i baštinom. Ljudi se često opuštaju upravo uz pjesmu i ples, dok pojedini njeguju narodnu baštinu i običaje. Navedeno sadrži sve ono što su nam naši preci ostavili poput obrazaca ponašanja i navika. Upravo su ples i pjesma česti oblici razonode svugdje u svijetu, no folklorna umjetnost nije toliko poznata i atraktivna kao neki drugi, moderniji oblici zabave. Naime, folklor je spoj tradicionalne pjesme, plesa, običaja i nošnje.
U Hrvatskoj skoro svako selo, mjesto ili grad ima osnovano kulturno-umjetničko društvo ili folklorni ansambl što pokazuje važnost očuvanja tradicije. Hrvatski folklor je iznimno šarolik uzevši u obzir raznovrsnost pojedinih regija.
Riječ folklor dolazi od engleske riječi „folk“ koja označava „puk“, odnosno „narod“ te od riječi „lore“ koja označava „nauk“, odnosno „znanje“. Hrvatska enciklopedija objašnjava folklor kao „stvaralaštvo utemeljeno na tradiciji neke kulturne zajednice koje pojedinci uče ili reproduciraju pretežno usmeno, oponašanjem ili na neki drugi (neškolovani) način“ te naglašava kako se njime izražava „kulturni i socijalni identitet te zajednice.“ Folklor također, u širem smislu, označava narodnu kulturu, odnosno tradicijsku umjetnost koja sadrži oblike poput književnosti (usmena ili pučka književnost), glazbe (folklorna ili narodna glazba), plesova (folklorni ili narodni ples), dramskog izraza (folklorno kazalište) te likovnog stvaralaštva (folklorni likovni izraz).
Jedan od najpoznatijih hrvatskih etnologa, etnokoreografa i etnokoreologa dr.sc. Ivan Ivančan još je 1971. godine napisao kako se uloga narodnih plesova u kulturnom i društvenom životu očituje i danas „iako mnogi smatraju da narodna umjetnost nepovratno izumire nestajanjem ili slabljenjem seoske patrijarhalne sredine, prodorom civilizacije i obrazovanja na selo“.
Folklor na sceni, u suvremenim uvjetima, je svakodnevna pojava, a njime se (s više ili manje uspjeha) bave amateri ili profesionalci učlanjeni u folklorne ansamble ili skupine. To dokazuju brojni pojedinci i skupine pa tako i oni iz naše Bjelovarsko-bilogorske županije.
Povod ovom tekstu je „Večer folklora“ održana u malom gradu Grubišnom Polju. Tamošnje domaće društvo odlučilo je povodom svetkovine svetog Josipa organizirati „Večer folklora“ te okupiti tri folklorna društva koja su se u subotu predstavila publici – Folklorni ansambl Centra za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman iz Grubišnog Polja, HORKUD „Golub“ iz Bjelovara i KUD „Ivanić“ iz Kloštra Ivanića. Sva tri društva su nam ispričala više o svom djelovanju te položaju folklora u 21. stoljeću iz njihove perspektive i iskustva.
Jedan od osnivača Folklornog ansambla Centra za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman iz Grubišnog Polja je Ivan Novak koji je u ansamblu od samih početaka. U ansamblu ima ulogu korepetitor te ujedno svira u tamburaškom sastavu.
– Ansambl je osnovan je 1995. godine i tu sam otpočetka. Sada imamo oko 60 članova i tri folklorne skupine te tamburaški sastav – započinje priču o ansamblu.
Otkrio nam je što za njega znači folklor i koliko je važno njegovanje kulturne baštine.
– To je kulturno nasljeđe i ono što predstavlja neki narod. To je tradicija koja nas drži prepoznatljivima. Osnova nekog naroda i njegove baštine te ono što se s koljena na koljeno prenosi i njeguje. Hrvatska ima jako bogatu baštinu i onda kada se ide negdje u inozemstvu onda se ljudi pitaju kakvi su to plesovi. Kod nas se još jako dobro njeguje folklor i ima jako puno društava koje djeluju – napominje.
U ansamblu najviše njeguju plesove Bilogorskog kraja, no prezentiraju i ostale krajeve Lijepe naše.
– Njegujemo Bilogoru, ali i ostale krajeve. Večeras smo se predstavili sa Slavonijom i Međimurjem. Uz to izvodimo stare splitske plesove, Pokuplje, Podravinu, Bunjevku – navodi.
Opisao je i što folklor pojedincu može donijeti.
– Folklor nije samo glazba, ples i pjevanje. To je i druženje. Nastojimo da se ljudi povežu, budu prijatelji i da se druže i tako folklor funkcionira. Ponekad se podružimo i van samog folklora, primjerice nedavno smo održali maskenbal za članove pa obilježavanje nekih dana i tako. Cilj je da dođu i članovi njihovih obitelji i folklor je, u biti, jedno cjeloživotno druženje ljudi koji sudjeluju u folkloru – kaže.
Uz sve pozitivne strane postoji i jedna negativna, a to je problem s manjkom članova u pojedinim društvima i to osobito muškom populacijom i sviračima.
– Najveći je problem s dečkima. U dječjoj skupini mi sada imamo desetak dječaka, no kada oni dođu u tinejdžersko doba onda nam obično dečki prvi odu jer to onda više nije popularno. Donekle djevojčice ostaju i većinom je muška populacija problem, ali i svirači – objašnjava.
Bez obzira na navedeno, iz dana u dan se trude očuvati tradiciju i privući nove članove. Zato su i organizirali „Večer folklora“ koja će od sada postati tradicija.
– Trudimo se i ne odustajemo. Pokušavamo opstati i da zadržimo neki nivo. Budući da je Grubišno Polje vezano uz Josipovo želimo da ubuduće, tradicionalno svake godine održimo koncert i pozovemo goste na „Večer folklora“ – najavljuje Ivan Novak.
Uz Ivana Novaka tu je i Bjelovarčanin Dubravko Kovačević koji vodi prvi ansambl, zatim Dario Kolarić kao voditelj tamburaške sekcije te Iva Mojžeš kao voditeljica dvije dječje skupine.
Iva Mojžeš ujedno je i učiteljica u tamošnjoj osnovnoj školi. Objasnila nam je ima li djece koja su zainteresirana za folklor.
– Učiteljica sam razredne nastave i mogu reći da su djeca sada dosta zainteresirana za folklor. Kada sam krenula voditi 2018. godine imala sam samo jednu grupu od 10 članova, a sada imam dvije grupe. U maloj grupi imam 15 članova, a u velikoj 10 tako da smo zadovoljni, ali uvijek ima mjesta za još članova. Ovim putem pozivam svu mlade i djecu da se pridruže i zajedno s nama plešu, pjevaju i zabavljaju se – kaže Iva Mojžeš.
Naša sugovornica kao učitelja primjećuje koliko je općenito važna izvannastavna aktivnost djece.
– Svaka izvannastavna aktivnost bio to ples, sport ili nešto treće uvelike pomaže djeci. To im je način zabave, smanjuju strah od javnog nastupa, to je i način razonode, druženja s prijateljima, oslobađanja i to je svakako plus za onoga tko se bavim nekom aktivnošću – objašnjava.
Istaknula je zašto bi djeca trebala odabrati upravo folklor.
– Folklor bi trebali odabrati kako bi sva djeca shvatila bit tradicije, kulturne baštine i svega onoga što su nama naši stari ostavili te kako bismo sve to prenosili na daljnje generacije – kaže.
Jedno od gostujućih društava na „Večeri folklora“ u Grubišnom Polju bio je HORKUD „Golub“ iz Bjelovara. Grubišnopoljcima su se predstavili s plesovima Bilogore i Korčule. Društvo je osnovano 1887. godine, a folklorna sekcija djeluje od 1965. godine. Njeguju koreografirani folklor i na programu imaju koreografije iz cijele Hrvatske. Suradnja s FA iz Grubišnog Polja traje dvadesetak godina uz brojne zajedničke nastupe.
Društvo djeluje kroz brojne sekcije: mješoviti pjevački zbor, dječji zbor, folklor i dječji folklor uz tamburaški sastav, orkestar, povijesna sekcija i tradicijsko tekstilno rukotvorstvo. U Grubišnom Polju predstavili su se s prvim folklornim ansamblom i tamburaškim sastavom čiji je voditelj Dubravko Kovačević. Ta sekcija okuplja zaljubljenike u folklor od ranih tinejdžerskih godina pa sve do onih koji se približavaju mirovini.
Najmlađa članica njihovog prvog ansambla je Ivančica Bačak koja nam je objasnila ono što je mnogi pitaju: Zašto baš folklor?
– Imam 16 godina, dolazim iz Velikog Trojstva i folklorom se bavim deset godina. U ovoj sekciji sam najmlađa. Prije je na folklor išla moja mama pa sam i ja prvo krenula u KUD u Velikom Trojstvu odakle dolazim, a onda sam prešla u Bjelovar. Folklor mi donosi prijatelje, druženja, novo znanje i smatram kako je važno baviti se folklorom kako bismo održali kulturnu baštinu i tradiciju. Folklorom upoznajemo jedni druge, upoznajemo druga društva, neke njihove običaje i kulturu, pogotovo ako idemo u neke druge države – kaže nam Ivančica Bačak.
Dodaje i kako njezini prijatelji nisu baš zainteresirani za folklor, no kako ih nastoji privući.
– Prijatelji su manje za to zainteresirani, ali ih pokušavam nagovoriti – objašnjava Ivančica.
U Grubišno Polje pristigao je i KUD „Kloštar“ iz Kloštra Ivanića koji pripada području sjeverne Moslavine o kojemu nam je više rekla Marijana Bunjevac.
– Osnovani smo 1997. godine. Njegujemo moslavačke pjesme i plesove, napjeve, običaje i sve što smo iščupali iz škrinja naših baka. Imamo tri skupine – plesačku, odnosno folklornu gdje imamo odrasle i djecu, zatim tamburašku sekciju i pjevačku skupinu starijih žena. Večeras smo se predstavili s izvornom koreografijom Kloštra i zatim smo otpjevali nekoliko pjesama – objašnjava Marijana Bunjevac.
Opisala je i nošnje u kojima su nastupali.
– Mi spadamo u crvenu Moslavinu pa su naše nošnje večeras crvene, tkane su na tkalačkom stanu s crvenim pismom prebirane s uzorkom cvijeća, životinja i ornamenata – opisuje.
Istaknula je i što folklor znači za nju.
– Folklor je dio mog života, kratko i jasno. Važno je da nam ostane upisano u podsvijesti i nama i našim sljedećim generacijama naše porijeklo, naši izvorni običaji, mjesto od kuda jesmo. Da se ne izgubimo u našoj globalizaciji – napominje.
Također je istaknula kako i oni imaju problem s manjkom članova.
– U današnje vrijeme svi imamo problema s članovima. Problem je s mladima, djeca nam krenu u dječju folklornu skupinu, a onda dođu u srednju školu pa odu svako na svoju stranu i tako se izgubi jedan dio članstva dok ponovno ne stasaju neka nova djeca – objašnjava.
Zahvalila je domaćinima na pozivu.
– Zahvalili bismo domaćinima što su nas pozvali i drago nam je da možemo predstaviti naš kraj – kaže.
Spomenuta „Večer folklora“, ali i brojna druga folklorna događanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali i ostalim dijelovima Hrvatske pokazatelj su ljubavi, truda i rada pojedinca te skupina koji imaju jedan cilj, a to je očuvati i prezentirati narodnu baštinu Lijepe naše.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 02/24 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst i foto: Rahela Dedić, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, urednica i novinarka portala Bjelovar.info
