U Gradskom muzeju Bjelovar svečano je otvorena izložba telekomunikacijske tehnologije pod nazivom „Doba telefona – s posebnim osvrtom na Bjelovar“. Izložba je nastala suradnjom triju muzeja, a više o tome otkrio je Goran Rajič, viši kustos Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
– Ovo je izložba koja je napravljena u suradnji Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Gradskog muzeja Bjelovar i Nacionalnog poštanskog i telekomunikacijskog HT muzeja. Odlučili smo se obilježiti dvije značajne obljetnice, a to su 120 godina od prve telefonske linije u Bjelovaru koja se navršila prošle godine i 130 godina od prve javne telefonske mreže koja će se navršiti sljedeće godine. Izborom najreprezentativnijih predmeta iz fundusa naših muzeja smo odlučili prikazati posjetiteljima kako je telefon od jednog tehničkog noviteta koji je bio rezerviran isključivo za imućne ljude postao sredstvo koje mi danas doživljavamo ekstenzijom svoga tijela i koristimo u svakodnevnoj komunikaciji – poručio je. Telefon prije nije mogao imati baš svatko.
– U Hrvatskoj, ako ste koncem 19. stoljeća htjeli biti posjednik telefona, morali ste biti izuzetno imućni, morali ste posjedovati poseban set lokalnih baterija koja bi napajala telefonski razgovor. Ti telefoni su se uglavnom montirali na zid, bili su mađarske provenijencije budući da je telefonija tada bila pod nadležnošću mađarskih vlasti i okretanjem ručice induktora biste davali znak telefonistici, po njenom javljanju bi vas ona spajala s izabranom osobom ako je ta osoba imala telefonski aparat – pojasnio je Rajič. Osvrnuo se i na povijest telefonije u zemlji.
– Isprva je karakter javne telefonije u Hrvatskoj bio lokalan, dakle bio je vezan za gradska središta, međutim onda se počeo širiti, gradovi su se počeli međusobno povezivati te se uspostavio međugradski, a zatim i međunarodni promet. Naša lokalna važnija središta su bila povezana najprije sa Zagrebom, Varaždinom, odnosno kasnije s Bečom i Budimpeštom, a kasnije se u svom razvoju ta veza proširila ne samo na europske zemlje, već i one preko Atlantika, Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju. U to vrijeme već dolazi do pojave radija pa je u zgodnoj kombinaciji telefona i radija došlo do iskorištavanja prednosti novog izuma, to je radiotelefon – naveo je. U bjelovarskom muzeju može se pregledati 88 izložaka. Viši kustos Rajič ispričao nam je da postoje određene faze u razvoju telefonije.
– Prva faza bi bila lb faza, faza telefona s lokalnom baterijom gdje ste vi morali imati svoje setove uz sam aparat. Druga faza je cb faza, odnosno centralna baterija gdje ste struju za razgovor dobivali sa same telefonske centrale. Prva takva u Zagrebu je izgrađena 1904. godine. Treća faza je faza automatske telefonije kada telefonistice zamjenjuju strože okretno-podizni birači, komplicirani elektromehanički mehanizmi koji sami automatski spajaju korisnike. Ona u Hrvatskoj kreće 1928. godine. Nakon centrala s licencom švedskog proizvođača Ericsson, u tvornici telekomunikacijskih uređaja Nikola Tesla kreće proizvodnja lokalnih crossbar telefonskih automatskih centrala koje su nam omogućile automatizaciju lokalnog, međumjesnog i međunarodnog prometa, a onda smo dočekali samostalnost, sramežljivu pojavu poluelektroničkih i elektroničkih telefonskih centrala sustava Axe koje su nam omogućile pojavu mobilne telefonije i ove dvije najznačajnije generacije, prva analogna mreža se zvala mobiteli, druga digitalna mreža se zvala Cronet, a danas imamo primjenu pete generacije mobilnih mreža koje su izvršile potpunu konvergenciju glasovno-podatkovnih usluga i omogućile nam strahovito brz prijenos fotografija, multimedije i svega ostaloga – nabrojao je. Proizvodnja je u Hrvatskoj krenula relativno rano.
– U Hrvatskoj je na temelju zatečene njemačke proizvodnje hrvatskog Siemens d.d. društva bila pokrenuta skromna proizvodnja nakon II. svjetskog rata induktorskih telefona koji su bili napravljeni po uzoru na Siemensov model OB33, a to su bili telefoni koje poznajemo pod nazivom željezničarski telefoni vrlo robusne izrade. Ta proizvodnja je nakon nekog vremena odredbom Savezne komisije izmještena iz Zagreba u Kran u Istru i to su bili začeci čuvene Iskre Kran, dakle možemo se pohvaliti da i Hrvatska ima svoj udio u proizvodnji tih fantastičnih telefona. Međutim, 1948. na 1949. rezolucijom Informbiroa, zemlja se mora osloniti na vlastite snage, vlastiti radni i intelektualni potencijal i kreće stvaranje tvornice telekomunikacijskih uređaja Nikola Tesla koja je u suradnji sa švedskim Ericssonom pokrenula proizvodnju komutacijskih elemenata u Zagrebu i to je tvornica koja je 70.-ih zapošljavala nekoliko tisuća radnika, izvozila je svoje proizvode diljem svijeta, od Sovjetskog Saveza, sjeverne Afrike, Bliskog Istoka i drago nam je vidjeti da ta tvornica i dalje uspješno funkcionira pod imenom Ericsson Nikola Tesla – naglasio je Rajič.
Ravnateljica Gradskog muzeja Bjelovar Marijana Dragičević spomenula je zanimljiv podatak o obitelji Rojc čija je fotografija izložena u sklopu ove izložbe.
– Milan Rojc je bio prva osoba u Bjelovaru koja je imala privatnu telefonsku liniju, on je bio prvi Bjelovarčanin s telefonom u svojoj privatnoj kući. To je stvarno onda bila velika čast i važnost i to govori o važnosti same obitelji Rojc u Bjelovaru, ali i na političkoj slici države u to vrijeme – rekla je. Bjelovar ima bogatu povijest telefonije.
– Bjelovar je među prvim gradovima koji su dobili telekomunikacije tako da nismo baš previše zaostajali za nekim većim gradovima u to vrijeme. Na telekomunikacijskoj karti možemo se ponositi važnošću u vrijeme kad se to pokretalo – istaknula je Dragičević te dodala kako je riječ o izložbi za sve generacije.
Na otvorenju izložbe bila je prisutna i Vesna Lipovac, viša kustosica HT-ovog muzeja koja je također zaslužna za njeno postavljanje.
Posjetiteljima se tijekom otvorenja obratio i dogradonačelnik Bjelovara Igor Brajdić.
– Zaista ste nas vratili u prošlost. Najstariji telefon koji je ovdje izložen je iz 1894. godine, a ono što je mene osobno ugodno iznenadilo je da je Bjelovar imao izgrađenu telekomunikacijsku liniju i da je prva telefonska linija u Bjelovaru izumljena 1892. godine. Te godine je telefon stigao u Bjelovar i zapravo je Bjelovar jedan od važnijih gradova po pitanju telekomunikacija – kazao je te otvorio izložbu koja se može razgledati sve do 22. listopada 2023.
Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala bjelovar.info
