U Narodnoj knjižnici “Petar Preradović” Bjelovar večeras je u sklopu programa Sabolova studen predstavljena Nagrada Željko Sabol. Tom su prigodom učenici Gimnazije Bjelovar pod mentorstvom prof. Ivane Peulje recitirali Sabolove stihove. Ravnateljica bjelovarske knjižnice Vjeruška Štivić otkrila je kako utemeljenje nagrade posvećene Željku Sabolu nije nova ideja.
– Ideja o dodjeljivanju Nagrade Željko Sabol je starija, ima sigurno desetak godina otkad se u kulturnim krugovima grada Bjelovara govorilo o tome da bi se trebalo Željku Sabolu u čast utemeljiti nagrada. Bilo je tu ideja i popratnih nekih aktivnosti, gostovanja s Gradom Krkom, prijateljma s Krka, zatim koncerata, radionica za djecu i sve to bi se objedinilo pod nazivom Sabolova studen. Mi smo taj naziv prigrlili jer nekako je poetski i vjerujemo da će se Nagrada Željko Sabol dodjeljivati u okviru te manifestacije – poručila je. Gordana Gržetić, radijska voditeljica iz Dobrinja s otoka Krka, odakle je potekao i sam Željko Sabol po svojoj majci, prisjetila se svog poznanstva s njim.
– Barba Željko je uvijek oko sebe okupljao veliku i malu djecu kad bi dolazio u Dobrinj. Upravo to posljednje ljeto među velikom i malom djecom bio je jedan dječak koji je pred strahotama rata pobjegao na otok Krk u dio Dobrinjštine. Taj koji je posebno privukao Željkovu pažnju upravo je na današnji dan, nažalost, ušao u povijest kao najmlađa žrtva Ovčare, to je bio Igor Kačić. Željko je valjda otkrivao u ljudima, u djeci umjetnike. On se dosta posvetio Igoru, a znamo da je Igor pronađen sa svojim delfinićem rezbarenim koji je rezbario u skloništu. Ništa nije slučajno, a Igor se vratio jer nije želio pustiti svog oca samog u Vukovaru – navela je, ali i otkrila kako su neki od najpoznatijih uglazbljenih Sabolovih stihova nastali upravo u Dobrinju, poput Netko te tajno voli, Volim te budalo mala, ali i Samo simpatija. Đurđa Adlešič, predsjednica Kulturnog vijeća Grada Bjelovara ispričala nam je više o nagradi.
– Kulturno vijeće je donijelo ove godine odluku da se konačno uvede prva nagrada za kulturu koja se zove po pokojnom Željku Sabolu jer smo sigurni da je on to zaslužio. Željko je dio identiteta ovog grada. Mnogi koji uživaju u njegovoj poeziji ne znaju da se radi o Željku Sabolu, samo im je ostao u ušima. Oni koji bolje poznaju njegov život pamtit će ga po pjesmi Kad izgovorim tvoje ime ili po njegovoj biografiji i životnom putu koji je bio izrazito težak. Vrijeme je da konačno uvedemo tu nagradu koja neće biti samo za Bjelovar i Hrvatsku, mi se nadamo da će ovo poslužiti kao inspiracija mnogim ljudima koji pišu u Hrvatskoj i izvan Hrvatske – rekla je te nastavila.
– Kulturno vijeće je tijelo koje je osnovano Zakonom o kulturnim vijećima gradova i ima savjetodavnu ulogu. Mi smo odlučili malo podcrtati neke osobe, događaje i manifestacije s namjerom da pokažemo da identitet grada duguje taj svoj identitet mnogim imenima koja ponekad i zaboravljamo da su Bjelovarčani pa ih onda svojataju i mnogi drugi – poručila je. Zahvalila je na potpori pri osnivanju ove nagrade.
– Vjerojatno to nije jedina nagrada koju bi trebalo ustanoviti, ali je prva iz područja kulture i ja vam zahvaljujem na potpori i stručnoj pomoći koju ste nam dali. Gradsko vijeće je već donijelo tu odluku, procedura je prošla kroz vijeće, Ministarstvo kulture i sad možemo reći da očekujemo u proljeće raspisivanje natječaja tako da će Sabol živjeti energičnije i jače u svom gradu i vjerujem da će mnogi tada znati da je to ipak bjelovarski pjesnik – naglasila je Adlešič. Prisjetila se poznanstva sa Sabolom.
– Sjećam se Željka koji je skupljao sve nas u srednjoj školi kad smo odlazili kod njegove mame, zatim kasnije na fakultetu kad nas je vodio po kazalištima i knjižnicama i koji je zapravo nas razvijao u ono što danas jesmo ili smo se u nekom trenutku malo i pogubili. Vjerujem da će se na te natječaje javljati oni koje su njegova djela inspirirala da pišu ili da misle ili da govore. Bilo bi šteta da natječaj ostane u okvirima Bjelovara, ali sigurna sam da neće. Mi ovu ideju želimo predstaviti i u Dobrinju, u Pečuhu, pokazati da su zapravo bjelovarski umjetnici i turistički brend – napomenula je.
Milan Bešlić, predsjednik Odbora za dodjelu Nagrade Željko Sabol zahvalio je na inicijativi da se utemelji ova nagrada.
– Nagrade su važne iz više razloga, nagrada je svaka važna koja nosi ime osobe zato što ona pokazuje svijest onih koji su došli do te odluke. Nagrada je primarno društveni čin koji u sebi nosi golemu simboličnu energiju. Kroz Nagradu Željko Sabol, Sabol učvrščuje svoju bjelovarsku ishodišnu poziciju kao osoba, Bjelovar mu uzvraća time jer to potvrđuje i ozakonjuje – ustvrdio je. Podsjetio je i kakav je bio Sabol.
– Sabol je bio iznimno jednostavan i neobično obrazovan čovjek. On je bio osoba za koju se može reći da je imao eruditsku opremljenost kao pjesnik i ostavio je vidnoga traga kao likovni kritičar. Bio je ugrađen u vlastiti jezik što govori njegova poezija, i u svoj narod u akademskom smislu te riječi – naveo je.
Dr. Davor Šalat, član Odbora za dodjelu Nagrade Željko Sabol govorio je o simboličkom kapitalu, odnosu između pojedinačnog i univerzalnog te o važnosti Željka Sabola u književnom smislu unutar hrvatske književnosti.
– Željko Sabol se smatra jednim od najvažnijih predstavnika druge generacije iza 2. svjetskog rata. To je bilo dosta teško vrijeme hladnog rata, gubljenja egzistencijalnog identiteta, represivnog sustava, ljudi koji su ostali često bez svojih očeva, ljudi koji su morali pronaći svoj životni i umjetnički put u takvim oskudnim vremenima. Željko Sabol je upravo u tom smislu bio jedno od središnjih ličnosti u pronalaženju toga puta i on je u svoju poeziju objedinio, što je rijetkost, i pojedinačni, osobni svoj glas svojeg vlastitog postojanja i cijelu atmosferu jednog razdoblja. Zato ga smatraju kao jednim od najtipičnijih predstavnika razlogaške generacije skupljane oko časopisa Razlog 60-ih godina prošlog stoljeća – istaknuo je.
Dodao je dr. Šalat kako je njegova poezija pratila sve tamnije osjećaje života, što se vidi kad se krene od prve zbirke pa do njegovih zadnjih pjesama, te zaključio kako će i Bjelovar i Dobrinj znatno dobiti na simboličkom kapitalu i dodatno se upisati na kulturnu kartu Hrvatske nagradom koja će valorizirati i književnu vrijednost i likovno-umjetničku vrijednost.
