Bjelovarsko-bilogorska županija po bogatstvu različitosti manjinskih zajednica jedinstvena je u Hrvatskoj. Od 22 deklarirane manjine unutar njezinih granice složno živi čak 21. Osim brojnih manifestacija kojima aktivnija manjinska društva uz pomoć Županije, gradova i općina ističu svoje posebnosti, gostoprimstvo kojim obiluju do izražaja dolazi i u manjinskoj kuhinji. Tradicionalna jela nacionalnih manjina bila su izložena i za nedavno održane Večeri nacionalnih manjina u bjelovarskoj Dvorani europskih prvaka, koju je po 15. put organizirala Češka obec Bjelovar. Nema čega nije bilo, a svi autohtoni kulinarski specijaliteti mogli su se i kušati. Interes je bio velik o čemu svjedoči gužva na štandovima, a po izrazima lica kušača, dvoranu su napustili zadovoljni saznavši i kako se spravljaju neka od jela. Razne vrste knedli, izvornih čeških naziva vepřoknedlozel, odnosno svinjetina i knedli s kupusom, chlebičky ili ti kruščići razne vrste kolača nestali su u trenu sa štanda češke nacionalne manjine. Posjetitelje su na štand bošnjačke nacionalne manjine privukle razne vrste pita, od sirnica i zeljanica do slatkih delicija poput tufahija i hurmašica. Priredile su ih članice i članovi bošnjačkog kulturno-umjetničkog društva „Sevdah“ iz Zagreba.
– Naše je društvo najstarije bošnjaško društvo u Hrvatskoj. Osnovano je 2006. godine. U našem društvu imamo folklornu, dramsku i pjevačku sekciju. Bavimo se kulturnom tradicijom i očuvanjem baštine Bošnjaka u RH. Brojimo oko 50 članova od sedam do 77 godina starosti. U Bjelovaru smo već 11. godinu za redom. Veliki smo prijatelji s našim prijateljima Česima i oni su svake godine željeli da i mi dođemo. Možda i zbog trpeze koje naše majke spreme. Ovdje imamo slana i slatka jela. Slana su pite, prguše, gurabije, tufahije, razne vrste baklava, halve i uglavnom se svodi na jaka jela, ali svi ih vole i uživaju – prezentirao je tradicionalna bošnjačka jela Hilmo Demirović, predsjednik bošnjačkog društva.
Kuhana rakija bila je tek za poticanje teka onih koji su pohitali na štand srpske nacionalne manjine.
– Imamo ovdje koljivo, piktije, pogače od kukuruznog i raženog brašna, duvan čvarke, projice, salenjake, urnebes salatu, ovčji i kozji sir – stala je Nikolina Jaušić nabrajati nazive raznih tradicionalnih jela s prepunog stola Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Bjelovara.
Romi su se pak predstavili svojim najpoznatijim jelom, sarmom. Romski narod vjeruje da je prva po njihovom izvornom nazivu sarmava, dolma preuzeta od Roma u Armeniji. Sastojala se od mesa zamotanog u lišće vinove loze. Nastavili su ju širiti dalje kao putnici. UNESCO je 2017. godine dolmu proglasio Azerbejdžanskom nematerijalnom kulturnom baštinom. Romi sarmavu spravljaju na poseban i jedinstven način od svih sarmi i dolma. U sarmavu ide najmanje četri vrste vrlo kvalitetnog mesa; teleći but, pureći file, pileći file, svinjski but, može se još dodati but od vepra, jelena, junetine, srne, janjetine, ovčetine, pačja prsa.
– Naša romska, odnosno ciganska sarma je najpoznatija sarma. U njoj ima dosta začina, a u ovoj ima i četiri vrste mesa. Ono se ne melje nego ga sjeckamo nožem. Mora se dugo kuhati, a potom se stavlja u pećnicu da se dobro zapeče. Tako da je priprema skoro dva dana. Ima dosta posla s time – pojasnila je okosnicu pripremanja tradicionalne romske sarme Slavica Zobec.
Raznovrsnosti manjinske kuhinje koja je bila predstavljena u Bjelovaru među ostalima doprinijeli su i Slovaci. Iz Josipovca Punitovačkog i tamošenjeg SKUD-a „Braće Banas“ nema čega nisu donijeli.
– Ovdje imamo tijesto sa zeljem, salenjake, proju, šape, plješčare, mast i kruh s paprikom, tradicionalno slovačko jelo – ponosna je Petra Kulak na kuhinju svojih predaka i ono što su u njezinom društvu napravili i donijeli u Bjelovar.
Bila je to večer prepuna mirisa, okusa i boja, pjesme i plesa u kojima su uživali pripadnici svih vjera i nacija i još jednom grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorsku županiju dostojno prezentirali kao jedinstvenu multikulturalnu sredinu, s najvećim brojem nacionalnih manjina koje čine posebno bogatstvo kulture, tradicije i običaja.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 01/23 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info
