Na području Bjelovarsko-bilogorske županije već se godinama održava manifestacija Smotra manjinskog stvaralaštva na kojoj redovito sudjeluje više stotina sudionika. Oni pritom predstavljaju svoje bogatstvo kroz gastronomsku ponudu i kulturno – umjetnički program te promoviraju zajedništvo, stvaralaštvo i multikulturalnost županije koja obiluje nacionalnim manjinama i koje već stoljećima žive na našem području u skladnom suživotu s većinskim narodom. Nažalost, ove se godine ta manifestacija nije održala, a predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Darko Karanović pojasnio nam je zašto.
– Ove godine Smotra se nije održala zato što su bili izbori za vijeće i predstavnike. Iz istog razloga Smotra nije održana ni 2015. ni 2019. jer manjine onda imaju odviše obaveza i posla vezano za izbore u svibnju, nakon kojih idu konstituiranja vijeća, a neka vijeća još nisu dobila rješenja o registraciji iz Ministarstva pravosuđa i uprave iz tehničkih razloga. Treba čekati to rješenje, tek tada formalno-pravno stupa u aktivnosti – rekao je. Prisjetio se gdje se sve tijekom proteklih sedam godina održavala Smotra manjinskog stvaralaštva.
– Prvi domaćini su bili Česi u Končanici pa Srbi u Garešnici pa Mađari u Grubišnom Polju, Romi u Grubišnom Polju, Česi u Daruvaru, Srbi u Daruvaru i Mađari u Velikoj Pisanici – prisjetio se. Otkrio je i tko je ove godine trebao biti domaćin.
– 8. Smotra manjinskog stvaralaštva BBŽ trebala je biti održana po planu u Bjelovaru u organizaciji romske zajednice, odnosno predstavnika Roma ili češke zajednice tako da će iduće godine svakako biti ili Česi ili Romi domaćini – naveo je Karanović. Govorio je i o važnosti ove manifestacije za nacionalne manjine.
– Smotra je autentična po tome na nivou države što u kulturno-umjetničkom programu učestvuju isključivo udruge i KUD-ovi s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Srpska zajednica koja je zastupljena s tri kulturno-umjetnička srpska društva Prosvjete iz Grubišnog Polja, Daruvara i Garešnice, čeških beseda kojih ima 19 na nivou županije, a romska zajednica obično se u gastro priči prezentira jer nemaju kulturno-umjetničko društvo koje bi pratilo čitavu priču. Koncept je prost, nastup kulturno-umjetničkih društava kroz koreografiju narodnih nošnji, pjesama, plesova, isto tako gastro izložba na kojoj se autohtona jela pojedinih nacionalnih manjina predstavljaju na štandovima – kazao je.
Dodao je i kako se dva sata prije početka kulturno-umjetničkog programa postavljaju štandovi, a građani mogu doći besplatno kušati proizvode. Svaka Smotra dosad održana je pod pokroviteljstvom župana Bjelovarsko-bilogorske županije koji redovito obilazi i sve štandove, nakon čega slijedi kulturno-umjetnički program.
– Tamo se u kulturnom izričaju kroz glazbu i pjesmu predstavljaju nacionalne manjine, zatim imaju zajedničko druženje, okupljanje svih učesnika. Mi smo prijašnjih godina zvali Ured predsjednika i premijera, međutim znajući koliko je takvih manifestacija na nacionalnoj razini, prošle godine smo prestali s tom praksom i bazirali se da nam s nacionalne razine dođu predstavnici naših nacionalnih manjina, odnosno njihovih krovnih institucija kao što su Savjet Čeha, Kali Sara udruga, Zajednica Mađara, Srpsko narodno vijeće. Mi na Smotru uvijek pozivamo sve gradonačelnike i načelnike općina u BBŽ, oni u pravilu ako ne mogu osobno doći, pošalju nekog kao izaslanika – naveo je Karanović. Bjelovarsko-bilogorska županija specifična je po velikom broju nacionalnih manjina pa tako od 22 nacionalne manjine u njoj biva 21. Nije stoga neobično da župan ima dva zamjenika, iz češke i srpske nacionalne manjine. Spomenimo i kako se za manjine svake godine izrađuje financijski plan.
– U njega uvijek kao posebna stavka stoje sredstva koja su predviđena za Smotru manjinskog stvaralaštva, uz redovna sredstva koja idu za plan i program rada za svaku nacionalnu manjinu te ona sredstva koja su predviđena za naknade za prisutnost sjednicama članova Vijeća i njihove putne troškove. Predviđaju se i sredstva za tzv. ugovore o izravnoj dodjeli financijskih sredstava koje župan direktno ovjerava i potpisuje. Radi se o tome da udruge nacionalnih manjina mogu ostvariti određenu financijsku potporu Županije do visine 650 eura, oni trebaju molbom se obratiti županu ili zamjeniku župana jedne ili druge manjinske zajednice. Kroz te ugovore će nam ove godine proći nešto manje od 13 tisuća eura, to su interventna sredstva gdje se pojedine udruge pomažu zahvaljujući svojem programu za koji se javljaju i to je još jedan doprinos Županije efikasnoj suradnji i dobrim aktivnostima koje manjinske udruge planiraju. Udruge se financiraju isključivo preko svojih projekata i aplikacije koje rade prema Savjetu za nacionalne manjine, ali ova sredstva im zaista pomažu za rad jer im nekad ne prođu sve aplikacije prema Savjetu, a ovdje u Županiji kad ima sredstava i koja se god udruga javila s dobrom molbom, gotovo sve su bile uslišene – poručio je Karanović te dodao kako se pri dodjeli novca vodi računa o brojnosti pojedine nacionalne manjine, no svima se nastoji izaći u susret koliko je moguće. Otkrio je i kako je u BBŽ prošle godine obilježena 20. godišnjica ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina.
– Zahvaljujući prije svega zamjenici župana Tanji Novotni Golubić iz reda češke zajednice i Saši Lukiću iz srpske zajednice, mi smo bili jedni od rijetkih domaćina koji su obilježili 20. godišnjicu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina gdje nam je predstavnik Ureda Vlade za nacionalne manjine Alen Tahiri bio prisutan. Proslava je bilo nekoliko na nacionalnoj razini, ali jedna od njih je bila u Bjelovaru jer smo osjetili potrebu, zapravo je to bila tribina koja je govorila o ustavnom zakonu, naravno da su nam među prisutnima bili predstavnici svih nacionalnih manjina s područja naše županije, organiziranih nacionalnih manjina – prisjetio se.
Premda je BBŽ specifična po velikom broju nacionalnih manjina, tek nekolicina se institucionalno organizirala. Razlog tome može biti i veća brojnost pojedine manjine jer se u manjine ubrajaju i one čiji se pripadnici mogu nabrojati na prste jedne ruke.
– Mi smo dosad imali stalno četiri županijska vijeća, iz redova albanske, češke, srpske i mađarske nacionalne manjine te predstavnika Roma. Međutim, sukladno popisu stanovništva koji je održan 2021. godine, a opet sukladno ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, albanska nacionalna manjina je ostala bez mogućnosti da ima svoje županijsko vijeće zato što je ustavni zakon predvidio da ona manjina na nivou regionalne samouprave ako ih ima 500 plus jedan imaju pravo na vijeće, ali ako ih je manje od 500 nemaju pravo na vijeće nego samo na svoga predstavnika. Nažalost, Albanci su za ne tako veliki broj ostali bez mogućnosti da imaju svoje vijeće, ali imaju svog predstavnika – objavio je Karanović te dodao kako po prvi puta predstavnika za svoju manjinu ima njemačka zajednica.
– U općini Sirač gdje je najveći broj javno deklariranih Nijemaca, bilo ih je 101, i taj jedan je bio presudan da mogu imati predstavnika. Nijemci imaju svoju udrugu u Siraču i Josipa Krajcera koji je predstavnik njemačke nacionalne manjine, Goran Đurđević je predstavnik romske nacionalne manjine i Jozef Gojani koji predstavlja albansku nacionalnu manjinu. Svoje prisustvo potvrdili su manjinskim izborima vijeća srpske, češke i mađarske nacionalne manjine koji su nastavili tradiciju svoga rada, nije došlo do promjena, Zlata Berkeš je ostala na čelu mađarske nacionalne manjine, Damir Malina na čelu češke nacionalne manjine i Darko Karanović na čelu Vijeća srpske zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije – napomenuo je.
Nakon izbora, potrebno je čekati rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave o upisu u registar ili zahtjeve za promjenama u registru. Premda su predsjednici i zamjenici predsjednika vijeća ostali isti, promijenili su se vijećnici.
– Svako manjinsko vijeće ima 25 svojih vijećnika na čelu s predsjednikom i zamjenikom i bilo je personalnih promjena. Mi svake godine, odnosno svake četiri godine kad završe manjinski izbori, radimo taj zahtjev za upis promjena u registar gdje moramo unijeti sa svojim OIB-ima promijenjene vijećnike iako su predsjednik i zamjenik ostali isti. Onda se mora čekati pravovaljano rješenje koje kad je stiglo tek u tom trenutku svako vijeće ima validnost svog rada. Problem nam je bio što je češka zajednica nije gotovo do rujna dobila rješenje Ministarstva pravosuđa tako da smo, zahvaljujući dosta velikim aktivnostima oko samog izbornog procesa došli u situaciju da nam je deveti mjesec u županiji prepun raznih događanja tako da nam je bio jako velik problem da organiziramo 8. Smotru manjinskog stvaralaštva, a ti problemi su gotovo identični bili i 2019. i 2015. i 2011. godine, gotovo u pravilu kad je izborna godina, nismo Smotru održavali. Prema tome, ako nije održana u samoj izbornoj godini, bit će iduće godine, plan imamo i predviđena su sredstva da bi domaćini bili ili romska zajednica ili češka nacionalna manjina. Smotra se organizira tako da je svaka manjina jedne godine domaćin pa se to vrti u krug, već je sedam održano pa su i Česi i Srbi i Mađari bili već dva puta domaćini Smotre i Romi jednom, sad ćemo vidjeti kako će to biti iduće godine – naglasio je Karanović. Napomenuo je kako je 2012. u BBŽ na principu dobrovoljnosti formirana Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.
– Mi sada imamo tri manjinska vijeća i tri predstavnika. Svako pojedinačno vijeće na svojoj sjednici na svom dnevnom redu imalo je odluku o pristupanju Koordinaciji i odluku o odabiru delegata koji će biti članovi Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Bjelovarsko-bilogorske županije. Ti se delegati biraju isključivo glasovanjem članova svakog manjinskog vijeća koji su svoje delegate odlučili tako da Česi, Mađari i Srbi s tri svoja predstavnika sudjeluju u Koordinaciji i predstavnik u ime albanske, romske, njemačke manjine. Ta naša Koordinacija ima 12 svojih punopravnih članova, svi imaju jednako pravo glasa, oni između sebe biraju predsjedništvo koje po defaultu su ujedno predsjednici ova tri manjinska vijeća plus ova tri predstavnika – pojasnio je. Složni su, što ne čudi ako znamo da su problemi nacionalnih manjina zajednički svim manjinama. Karanović je četiri godine radio kao savjetnik župana za nacionalne manjine.
– Iz tog iskustva mogu potvrditi da smo 2017. godine u Bjelovaru bili domaćini međunarodnog seminara koji je imao naslov Potpore radu vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u RH. Samo pet gradova u Hrvatskoj su bili domaćini tog seminara: Vukovar, Osijek, Rijeka, Zagreb i Bjelovar. Bjelovarsko-bilogorska županija je tad predočena kao primjer dobre prakse rada s nacionalnim manjinama. Jedina smo županija u Hrvatskoj koja ima dva zamjenika župana, iz redova srpske i češke nacionalne manjine, što institucionalno itekako znači za pripadnike nacionalnih manjina – istaknuo je. Ipak, zbog novog popisa stanovništva ta bi se činjenica za dvije godine mogla promijeniti jer se broj pripadnika kako češke, tako i srpske nacionalne manjine smanjio te više neće imati pravo na svog zamjenika župana.
– Po ustavnom zakonu pravilnikom o nacionalnim manjinama, ona manjina koja ima pet posto i više svojih pripadnika na nivou županije imaju pravo na zamjenika župana, nažalost tih pet posto je palo i kod Srba i kod Čeha tako da nećemo imati pravo da baštinimo to institucionalno prisustvo od 2025. kad su redovni lokalni izbori. Doduše, u ustavnom zakonu postoji mogućnost da samouprava svojom posebnom odlukom može zadržati tu institucionalnu pruisutnost nacionalnih manjina, ali ne želim pretpostavljati što bi moglo biti – naglasio je Karanović. Manjine su u BBŽ prisutne i prepoznatljive kroz razne kulturne i sportske aktivnosti, ali i kroz doprinos lokalnim i regionalnim samoupravama. Govorio je i o značaju manjinskih vijeća.
– Prva i temeljna zadaća je očuvanje identiteta nacionalnih manjina. Kroz rad vijeća i udruga koje imaju nacionalne manjine čuva se nacionalni identitet, kultura, vjerski elementi i to je poanta zašto vijeća postoje. U svakom slučaju, kad ih lokalna ili regionalna samouprava prati, onda je to prava potvrda funkcioniranja vijaća. Naravno da ima i problema, imamo jedinica lokalne samouprave koje ispune svoju ustavnu obvezu, ali to su skromna sredstva koja se uplaćuju pojedinim općinskim vijećima za njihovo funkcioniranje, aktivnim pregovorima da ta sredstva ipak dodjele na nekom nivou da vijeća mogu biti proaktivna, a ne da se samo simbolički nešto ostavi za rad. Ako nema financijskih sredstava dovoljno, onda su tu problemi u funkcioniranju manjinskih udruga, vijeća – naveo je. Zanimalo nas je i kako su nacionalne manjine raspoređene po BBŽ.
– Srpska zajednica je dobro disperzirana po cijeloj županiji, valjda nema općine ni grada u kojoj Srbi nisu prisutni. Česi su svojstveni po tome što je Savjet Čeha smješten u Daruvaru, dok gotovo sve nacionalne manjine imaju svoje krovne insitutucije u Zagrebu. Česi imaju Savjet Čeha u Daruvaru, imaju svoj list Jednotu, imaju svoje emisije, vrtiće, osnovne škole i oni su kao nacionalna manjina primjer svima za ugled i imaju komparativnu prednost u odnosu na ostale da ih njihova matična država itekako prati, imaju vrlo agilnog saborskog zastupnika Vladimira Bileka i jako dobre veze s maticom i to se odrazi i na infrastrukturu i na štošta što su radili unazad 20-30 godina – napomenuo je. Rekao nam je i kako osim depopulacije stanovništva, broj pripadnika nacionalnih manjina pada i zbog nepotrebnog straha od izjašnjavanja, osobito kod Srba.
– Zahvaljujući saborskim zastupnicima nacionalnih manjina, Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koje vodi Alen Tahiri, uveli su tzv. sustav kapitalnih investicija i to traje od 2018. godine. Napravili su presjek broja pripadnika nacionalnih manjina i sredstva iz budžeta RH se usmjeravaju prema krovnim institucijama nacionalnih manjina koji primaju aplikacije pojedinih manjinskih vijeća s terena da kandidiraju za određena novčana sredstva koje idu u pravcu adaptacija, uređenja, preuređenja bivših osnovnih škola, društvenih domova koji služe nacionalnim manjinama. Srpska zajednica je unazad nekoliko godina povukla malo manje od pola milijuna eura i od tih sredstava smo mi uspjeli urediti Srpski kulturni centar Pavla Solarića u Demetrovoj ulici u centru Bjelovara, uredili smo Srpski kulturni centar Isidora Dobrovića u centru grada Daruvara, da smo pri završetku prostorije koje koristi Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Grubišnog Polja, sve su to sredstva koja su temeljna iz ovih aktivnosti. Najveći dio je otišao na adaptaciju i proširenje društvenog doma u selu Rogoža – podsjetio je Karanović te dodao kako je riječ o prostorima u vlasništvu lokalne samouprave. Kada se dobije novac iz Zagreba, smatra, i lokalna samouprava se lakše uključi u neki projekt.
– U selu Rogoža se adaptira i dograđuje prostor koji će biti zaista multifunkcionalan i multikulturalan, njega će koristiti Srpsko društvo Prosvjeta iz Garešnice, srpsko vijeće iz Garešnice. Prosvjeta je jedna od najaktivnijih na nacionalnoj razini, pogotovo u radu s mladima, to je prepoznala i BBŽ koja je tamo znatna sredstva uložila kao i u taj prostor u Daruvaru. Vrlo izdašan je bio Grad Daruvar i gradonačelnik Lneniček u posljednjih nekoliko godina tako da ta priča ide svom kraju u Rogoži i ja očekujem da bi taj prostor trebao biti zaokružen do kraja ove kalendarske godine. Dosta velik obol su dali i članovi Prosvjete koji su potkrovne prostorije svojom dobrom voljom, entuzijazmom uredili, gore će biti prostorije za biblioteku, sastanke, društvena sala, velik prostor – kazao je te nastavio.
– Mi smo za ovu kalendarsku godinu, sad se sprema rebalans proračuna, aplicirali za uređenje društvenog doma Gornja Vrijeska, tu je najveći dio povratnika srpske populacije u bivšoj daruvarskoj općini. Aplikacija je otišla na 55 tisuća eura s tim što je već Općina Đulovac 15 tisuća eura prebacila na žiro račun našeg manjinskog vijeća tako da očekujem da će ta aplikacija proći tako da nam je cilj bio da kroz ovih 4-5 godina svako naše vijeće u općinama i gradovima dobije svoj prostor za rad – poručio je. Još se malo osvrnuo na izbore koji su važni jer su manjine dobile dva nova općinska vijeća, u Ivanskoj i u Šandrovcu. Pojasnio je zašto je to važno.
– Lokalna samouprava može se kandidirati za određena sredstva koja se dodjeljuju po kategorijama naše lokalne samouprave i po bodovima, tamo gdje je znatno prisutan broj nekih nacionalnih manjina može se aplicirati prema Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova. Pojedine općine koje imaju nacionalne manjine apliciraju se za određena sredstva ako tamo postoji manjinsko vijeće, ono potpiše suglasnost uz lokalnu samoupravu, te molbe idu prema Ministarstvu i onda se po određenom kriteriju, ako su ga ispunili, dobiju određena sredstva. Općina Velika Pisanica povukla je tako znatna sredstva i upotrijebila ih na korist svih, riješili su uličnu rasvjetu za sve, iskoristili su tu mogućnost. Vijeća osim što čuvaju identitet, ona se bore i za infrastrukturnu prisutnost i pomoć – zaključio je.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
