Narod koji ne pamti svoje Jučer ne može projektirati svoje Sutra. Narod koji pokoljenjima u nasljedstvo – u kamenu, glini ili bronci – ne može upisati svoje Danas, nije povijesni narod.Tek poznavanje i korištenje slova (pismena) uvodi narod u povijest svijeta.
Frane Paro: Glagoljska početnica
Glagoljica je najstarije slavensko pismo. Postoje dvojbe o nastanku glagoljice, a najviše dokaza upućuje na teoriju da je otac glagoljice sveti Ćiril – pravim imenom Konstantin. Hrvati su glagoljicu prihvatili, razvijali i čuvali držeći je do danas znakom svojeg identiteta. Ne čude česti i brojni programi vezani uz glagoljicu. U Medicinskoj školi Bjelovar uz uobičajene sadržaje, koji su nastavnim planovima i programima propisani, svake školske godine se organiziraju dodatne radionice i predavanja vezana uz temu glagoljice.
Bjelovar je izvan glagoljaških krugova kako pisane, uklesane tako i tiskane baštine, ali imamo poznavatelja glagoljice, akademskog slikara-grafičara Krešimira Ivančeka.
Krešimir Ivanček diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Frane Para. Ostvario je više zapaženih ciklusa u kojima se predstavio kao vrstan umjetnik, a dugi niz godina bavi se i primijenjenom grafikom. Impozantna je bibliografija objavljenih radova u kojima je suautor, autor ilustracija, naslovnica, grafički urednik ili priređivač. Prepoznatljivost njegova stila vidljiva je na idejnim rješenjima za logotipove ustanova, gradova, projekata, programa i slično, kao i na plakatima, kalendarima, publikacijama, brošurama, katalozima, pozivnicama… Nedovoljno je poznata činjenica da je Ivanček računalno pripremio treće izdanje poznate Glagoljske početnice prof. Frane Para.
Tijekom dvije radionice, koje je održao u Medicinskoj školi Bjelovar, akademski slikar Krešimir Ivanček učenicima je pokazao osnovne vještine pisanja glagoljice. Govorio je o teološkoj simbolici i geometrijskoj logici kruga, trokuta i četvorine koja se koristila u pisanju glagoljice. Riječ je bilo i o pisarskoj praksi i pisarskim alatima. Učenici su mogli doznati odgovore na pitanja kako pisati trskom ili guščjim perom, zašto su pisari koristili sljubljenice, suspenzije i kontrakcije. Kako se razvijalo pismo i jezik te brojne druge zanimljive podatke.
Na radionici su sudjelovali učenici Medicinske škole Bjelovar: Monika Matković, Mihaela Lukčić, Doris Jandroković, Ema Ludvig, Anamaria Jukić, Luka Pandurević, Luka Ivanović, Ljiljana Gavrić, Tamara Vasilj, Laura Meretaj, Meri Bengez, Nina Kafadar, Ivana Vlahović, Tamara Ježić, Ines Štefović, Rea Šimunić, Lorena Klarić, Marina Dedaj, Josipa Jozić, Arna Krčmar, Marina Matanović i Sara Ileković.
Medicinska škola Bjelovar
