18. Noć muzeja jučer je održana diljem Hrvatske u više od 300 kulturnih ustanova, a iznimka u tome nije bio niti Gradski muzej Bjelovar.
Na otvorenju izložbe “Nasta Rojc iz bjelovarskih zbirki” nastupio je Neven Šverko s violončelom.
Ravnatelj Gradskog muzeja Bjelovar Milan Pavlović zahvalio je svima koji su izdvojili svoje privatno vlasništvo kako bi pomogli u postavljanju ove vrijedne izložbe, kako privatnim kolekcionarima na čelu s Draženom Cerjanecom, tako i Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji koja je posudila osam radova Naste Rojc, ali i tvrtki Nacionalu d.o.o. te Sonji Maletić.
– Ovo je jedinstvena prilika da vidimo prvi put izložbu iz fundusa Gradskog muzeja Bjelovar koji ima oko 20 radova Naste Rojc i još imamo više od 30 radova iz bjelovarskih zbirki. Bjelovarski kolekcionari su zaista pokazali kontinuitet čuvanja, prikupljanja, čak i obrade građe koji su postigli visoka znanja iščitavajući i memoare Milana Rojca i sve ono što se moglo kroz ove godine katalogizirano vidjeti, izlagano od velikih izložbi u Umjetničkom paviljonu, Modernoj galeriji, a treba spomenuti i našu prvu izložbu 1969., pet godina poslije smrti Naste Rojc koju je Željko Sabol. On je odmah svrstao Nastu Rojc na visoko mjesto u hrvatskoj umjetnosti, a ja bih nadodao da među portretima zaista ne zaostaje ni za kim – naglasio je te dodao kako su njezini radovi originalni, a zanimljivo je da nije puno mijenjala svoj stil.
– Ona je školovana slikarica koja je živjela u Parizu, družila se s Račićem, Kraljevićem, Hermanom, Pecićem, vidjela je kubizam, pravce, išla je na izložbe njemačkog ekspresionizma 20-ih i 30-ih godina, međutim nije nikad imala potrebu napustiti svoj akademizam, realizam, svoju jednu čvrstu tonsku skalu i ostala je tome dosljedna do svoje smrti – napomenuo je Pavlović te nastavio.
– Zadnja akvizicija Gradskog muzeja prošle godine, radi se o 200 fotografija iz obiteljskog albuma Rojčevih i zaista možemo vidjeti više od 100 obrađenih fotografija izloženih ovdje u digitalnom formatu i obilan katalog koji se može pregledati – kazao je Pavlović te zahvalio svim djelatnicima Gradskog muzeja, a posebno Zoranu Tokiću na izuzetnom dizajnu kataloga i obradi fotografija za digitalno prikazivanje te autorici tekstova koja je sudjelovala u likovnom postavu, kustosici Ani Drveni koja je otkrila neke detalje o životu Naste Rojc.
– Nasta Rojc bila je sudionica i predvodnica nekih značajnijih likovnih i društvenih pojava u prvoj polovici 20. stoljeća, no njena je uloga bila zanemarena. U posljednjih nešto više od 20 godina održane su dvije velike retrospektive i jedna značajna izložba posvećene njenom djelu i tad su se javnosti pokazala neka nepoznata djela, iznesena su neka nova čitanja i interpretacije i u skladu s time je ispravnije valorizirano njeno slikarstvo u kontekstu europske i hrvatske likovne umjetnosti. Treba reći da je, prema vlastitim riječima, ostvarila za života više od tisuću radova, uglavnom je riječ o uljima, iako je radila i drugim tehnikama, ima i pastela, akvarela, radila je i grafike i skulpture, a nešto od tih radova ušlo je u antologiju hrvatskog slikarstva. Prije svega treba reći da su to njeni autoportreti u kojima je na jedini način na koji je mogla iskazati svoju drugost u odnosu na tadašnje društvene konvencije, odnosno homoseksualnost preoblačeći se u mušku odjeću. Drugi važan rad je djelo “Naše doba” iz 1928. godine gdje ona prvi i jedini put napušta larpurlartizam – otkrila je kustosica.
Pojasnila je cilj ove izložbe.
– Cilj je bio predstaviti radove koji se čuvaju u našem fundusu budući da ove godine obilježavamo 140. godišnjicu rođenja Naste Rojc te prikazati sve radove iz privatnih kolekcija i zahvaljujem svima koji su nam ustupili te radove za ovu izložbu – poručila je Drveni te dodala kako je na izložbi obuhvaćen presjek svih faza Naste Rojc, od crteža iz 1899. godine prije formalne likovne naobrazbe do radova s Akademije, radova iz zrele faze i kasnijih radova. U njenom se opusu nalazi mnogo pejzaža, ali i čitav niz portreta.
Osvrnula se kustosica i na fotografije iz obiteljskog albuma poznate slikarice.
– To je dokumentarni materijal koji nikada nije tako atraktivan kao neko umjetničko djelo, međutim za nas je svaki takav predmet dokument koji nam pomaže u kontekstualizaciji autora i djela, a u ovom slučaju i cijele te obitelji budući da za naš grad nije važna samo Nasta, nego i njezin otac Milan koji je bio jedan od ključnih protagonista bjelovarskog javnog života krajem 19. i početkom 20. stoljeća. On je važan i na nacionalnoj razini jer je kao predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu bio osnivač značajnih visokoškolskih ustanova i kulturnih institucija – podsjetila je.
Na kraju je zahvalila je i gradskim vlastima što su omogućili otkup radova jer je riječ o bjelovarskoj baštini koja treba ostati u gradu.
Zbirka Cerjanec vjerojatno je najveća zbirka Naste Rojc u Hrvatskoj, a Dražen Cerjanec ispričao nam je koliko djela bjelovarske umjetnice posjeduje.
– Od malih nogu sam kolekcionar raznih stvari kao što su kovani novac, papirnati novac stari i značke, a tek prije osam godina sam kupio prvu sliku. Jednu sam odlučio kupiti i nekako povezan s tim kolekcionarskim duhom i strašću došao sam do ovoga, malo sam pretjerao, ali to je sad dosta reprezentativna zbirka od blizu 40 djela od kojih je najveći dio prikazan u ovoj izložbi – istaknuo je Cerjanec.
Otkrio je da je upravo nakon Noći muzeja 2015. godine kupio prvu sliku Naste Rojc.
– Bila je vrsna slikarica i kad sam počeo kupovati njena djela, prvenstveno sam kupovao djela koja su tematski vezana za Bjelovar i njeno odrastanje, boravak u Bjelovaru, Gudovcu, Narti i njeno razdoblje umjetničkog, učeničkog života u Beču i Münchenu. To mi je bilo primarno, a pored toga kako je naišla prilika, tako sam kupovao i druga razdoblja iz drugih dijelova njenog života, zagrebačko razdoblje, obilasci po moru i tako dalje – govori Cerjanec koji je zahvalan na prilici da se ta djela po prvi puta javno izlože jer nema prilike stalno ih gledati. Naglasio je i kako svaka slika ima svoju priču koju istražuje i prije i poslije kupovine.
Podsjetimo, ova izložba može se pogledati sve do 15. ožujka 2023.