U Bjelovaru je završena energetska obnova Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar, čime je ova ustanova postala znatno pristupačnija i ugodnija za svojih 6.183 korisnika.
Obnovljenu knjižnicu je danas obišla ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u pratnji suradnika te gradonačelnika Darija Hrebaka i dožupanice Marije Jungić. Energetska obnova knjižnice vrijedna je oko 1,2 milijuna eura od čega je 1.115.500 eura sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture i medija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
Riječ je o obnovi zgrade koja ima status kulturnog dobra, a ovim projektom značajno su unaprijeđeni uvjeti za rad knjižnice, boravak korisnika i provedbu kulturnih i obrazovnih programa. Uz očuvanje vrijednosti same zgrade, projekt je donio i značajna poboljšanja u energetskoj učinkovitosti, čime se dodatno doprinosi održivosti i kvaliteti javne infrastrukture u našem gradu, potvrđuje ravnateljica knjižnice Vjeruška Štivić.
– Opsežnim građevinskim radovima na vanjskoj ovojnici zgrade unaprijeđena je energetska učinkovitost zgrade, smanjeni su troškovi koje knjižnica izdvaja za energente, kao i negativan utjecaj na okoliš. Zgrada knjižnice ima status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske, izgrađena je među prvim zgradama u gradu Bjelovaru krajem 18. stoljeća, pa su se radovi odvijali pod budnim okom konzervatora, kako bi se očuvala i zaštitila karakteristična obilježja ove povijesne zgrade. To je samu obnovu dodatno otežalo, pa su se neki uobičajeni načini izvođenja radova morali prilagoditi zahtjevima konzervatora, kao i naručitelja koji je imao svoje zahtjeve u smjeru potreba za suvremenim knjižničnim prostorom. Stoga zahvaljujem na strpljenju i suradnji konzervatoru, projektantu, izvođaču radova s kojima smo ili se bar nadam, surađivali svih ovih 18 mjeseci koliko su radovi trajali – poručila je Vjeruška Štivić.
Ovaj projekt potvrđuje koliko su ulaganja u knjižnice važna, ne samo kao ulaganja u zgrade, nego i kao ulaganja u znanje, dostupnost kulture i kvalitetu života lokalne zajednice.
– Projekt je financiran sredstvima Europske unije putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što potvrđuje njegovu važnost u kontekstu jačanja kulturne infrastrukture i otpornosti naših zajednica. Primjer je to i uspješne suradnje između Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i lokalne samouprave grada Bjelovara, koji su prepoznali knjižnice kao živa kulturna i obrazovna središta zajednice u kojoj djeluju i potrebu za ulaganje u njihov razvoj. Posebno zahvaljujem našem osnivaču, Gradu Bjelovaru, bez čije potpore ovaj projekt ne bismo uspješno priveli kraju – ističe Štivić.
Obnovom su poboljšani uvjeti za kvalitetan rad.
– Projekt za knjižnicu nije bio samo građevinski zahvat, već ulaganje u znanje, zajednicu i budućnost grada. Obnovom i modernizacijom knjižnice stvoreni su uvjeti za kvalitetniji rad, dostupnije usluge i razvoj novih programa i sadržaja koji odgovaraju potrebama suvremenog korisnika, od poticanja čitanja i digitalne pismenosti do interpretacije i očuvanja zavičajne i nacionalne kulturne baštine, što će dodatno snažiti ulogu knjižnica kao mjesto učenja, dijaloga, susreta i kulturnog života našeg grada – zaključuje Štivić.
U realizaciji ovog projekta sudjelovao je veći broj stručnjaka i partnera.
– Površina objekta je bruto 1.250 kvadrata, neto 990 kvadrata, sastoji se od četiri etaže, podruma, prizemlja, kata i drugog kata, tj. potkrovlja. Imali smo građevinske radove po pitanju obnove fasade, termoizolaciju vanjskih zidova, kompletno krovište smo promijenili. U podrumu smo imali velikih problema s vlagom pa smo i to isto hidroizolirali pa je podrum sada u dobrom stanju – potvrđuje predstavnik projektantskog tima i stručnog nadzora Igor Barberić iz tvrtke B projekt.
Ugrađena je i dizalica topline te je zamijenjena kompletna rasvjeta energetski učinkovitom. Uštede energije po pitanju primarne energije je 97 %, a po pitanju obnovljive energije je 50 % i CO2 98 %.
– Ugradili smo novu elektranu od 10 kW, kompletnu rasvjetu smo promijenili te novu vatrodojavu. Po pitanju strojarskih dijelova smo mijenjali bojlere, obične bojlere za kondenzacijske i radili smo zamjenu, dodali smo obnovljive izvore energije, a to su dizalice topline – pojašnjava Barberić.
Obnovljen je i vanjski, dvorišni dio knjižnice.
– Vani smo napravili spremište, stavili smo stalke za bicikle. Na dio koji je bio popločen s asfaltom tj. s opločnicima smo stavili travnate kocke – dodaje Barberić.
Na kraju su izvođači radova istaknuli uspješnost provedbe projekta i njegov završetak u planiranom roku.
– Radove smo napravili u zakazanom roku, izvedeni su sve u skladu s glavnim projektom, a prema zahtjevima naručitelja. Zgrada je puno napredovala, štedljivija je, bolja, novija te je sam okoliš uređen – poručuje Krunoslav Benković iz tvrtke BGM inženjering kao predstavnik izvođača radova.
U širem kontekstu gradskih ulaganja u kulturu, gradonačelnik je istaknuo niz projekata koji se provode na području Bjelovara.
– Imamo sjajnu suradnju s Ministarstvom kulture. Sada je završeno ili će se završavati deset kulturnih objekata u gradu Bjelovaru. Svih deset smo obnovili ili ćemo obnoviti, a od tih deset devet je u suradnji s Ministarstvom kulture. U ovih deset objekata će se uložiti ili se uložilo preko 50 milijuna eura – istaknuo je gradonačelnik Dario Hrebak te nabrojao projekte: Kuća Vojina Bakića, zgrada Vodotehne, Studentski dom, zgrada Pučkog otvorenog učilišta i Tehnološkog parka, Stari Zatvor, Sokolana, mala knjižnica, Gradska uprava, knjižnica, Gradski muzej, a u je i nova zgrada Državnog arhiva.
U nastavku su uslijedile i zahvale ministrici na dosadašnjoj suradnji i potpori projektima u Bjelovaru.
– Draga ministrice, izuzetno hvala. Napravili ste puno ne samo za grad Bjelovar već i za cijelu županiju. Bjelovar je centar kulture naše županije i ovako vrijedno ulaganje u kulturnu infrastrukturu grada Bjelovara je nezapamćeno u bjelovarskoj povijesti – ističe Hrebak.
Gradonačelnik je dodatno naglasio važnost izvedenih radova i njihov doprinos očuvanju kulturne baštine.
– Napravili smo sve po pravilima struke. Napravili smo gotovo nemoguće, ali napravili smo za povijest bjelovarske kulture nešto jako veliko i važno. Mislim da smo napravili jako puno za očuvanje kulturne baštine na području našeg grada, naše županije, ali isto tako i naše biskupije. Veselim se i daljnjim budućim projektima, ali sam svjestan toga da malo moramo sad stati – zaključuje Hrebak.
U osvrtu na buduće aktivnosti, naglasio je i važnost razvoja kulturnih sadržaja nakon infrastrukturnih ulaganja.
– Vjerujem da ćemo sada krenuti i na ono malo bolje, a to su svi kažu da je to najteže za napraviti. To je ona ljudska, infrastrukturna kultura, dakle sadržaji, predstave, izložbe, pjesničke večeri, književne večeri, sve ono što je potrebno da bi kultura u pravom smislu riječi još dodatno se digla na još jedan viši nivo – smatra Hrebak.
Ministrica je tijekom obilaska istaknula širi nacionalni kontekst obnove kulturne infrastrukture i iskustva nakon potresa.
– Uokolo ovog trga može se vidjeti sve ono što mi kao Vlada i Ministarstvo kulture i medija radimo za unapređenje kulturne infrastrukture. Ja bih počela od kazališta, od kulturnog centra kulturnog koji smo prije ovih potresnih situacija obnovili nacionalnim. Onda se dogodio taj strašni potres koji smo iskoristili zapravo tu tragediju za jednu generacijsku priliku. Putem Ministarstva kulture i medija nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa ukupno se obnovilo 511 zgrada. To su zgrade kulturne baštine, to su najsloženiji objekti za obnovu. Ovdje na području grada Bjelovara to je osam zgrada koje su išle u obnovu kroz različite mehanizme postpotresne obnove javnih zgrada, ali to je više od 30 sakralnih objekata – ističe ministrica Nina Obuljen Koržinek.
Dodatno je pojasnila i promjene u pristupu energetskoj obnovi kulturne baštine.
– Kada sam postala ministrica u tom trenutku zgrade kulturne baštine su bile eksplicitno izuzete iz bilo kakvog natječaja koji se tiče energetske obnove, što je bilo potpuno krivo. Dakle to je bila situacija koju smo mi zatekli i odmah smo počeli raditi na novim smjernicama struke, konzervatorske struke za energetsku obnovu i pripremili stvorili preduvjete ne samo za ovakve investicije koje idu ciljano u energetsku obnovu zgrada, nego i mogućnost da nakon potresa sve zgrade kulturne baštine prođu cjelovitu obnovu tako da ispune standarde energetske učinkovitosti – otkriva Nina Obuljen Koržinek.
Na kraju je istaknuta važnost očuvanja života u gradskim centrima kroz obnovu povijesnih zgrada.
– Povijesne zgrade se uglavnom nalaze u centrima gradova. Ako zgrade ne obnovite da budu sigurne, učinkovite, prilagođene suvremenim potrebama bilo stanovanja, bilo poslovanja, vi imate trend odlaska svih sadržaja, pa onda i ljudi iz centra grada, a onda naravno gubite duh grada – dodaje Obuljen Koržinek.
Završno je naglašena važnost postpotresne obnove kao prilike za dugoročno očuvanje kulturne baštine.
– Mislim da smo ovim obnovama nakon potresa upravo u Bjelovaru pokazali da obnavljamo baštinu, da baština ništa ne gubi od svojih spomeničkih svojstava, a stvaramo prostore koji su potpuno adekvatni za sve oblike djelatnosti – zaključuje ministrica.
Nakon obilaska obnovljene bjelovarske knjižnice, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek posjetila je i Gradski muzej Bjelovar koji je također prošao energetsku obnovu. Sredstva za energetsku obnovu Gradskog muzeja Bjelovar osigurana su kroz poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ Ministarstva kulture i medija.
Foto: Bjelovar.info
