Udruga Lovari – Romska kuća godinama se neumorno brine da ono vrijedno u njihovom narodu ne padne u zaborav. Čine to obično na načine koji su na ovim prostorima do tada neviđeni pa ovi pioniri u svojim pothvatima često budu neshvaćeni. Zbog toga i brojni projekti koje pokrenu dugo se vremena ne ostvaruju u punom smislu. No, čini se kako bi jedan, inače i novčano do sada najvrjedniji, konačno mogao ugledati svjetlo dana i to već sljedeće godine. Riječ je o pilot projektu Kulturno-edukacijskog hostela u Maglenči, na adresi Romske kuće.
Bio bi to životni uspjeh inače prvog hrvatskog Roma s fakultetskom diplomom, Gorana Đurđevića.
– Još negdje u ladicama onih koji nam mogu pomoći stoji pilot projekt Kulturno-edukacijskog hostela, koji bi bio baziran na mladim ljudima, na učenicima viših razreda osnovnih škola i srednjoškolcima. Ovdje bi boravili desetak dana svojih praznika, bilo zimskih ili ljetnih i ne bi samo upoznavali kulturnu baštinu autohtonih Roma Lovara, već i blagodati ovog bilogorskog kraja. Sudjelovali bi u radionicama izrade suvenira, gastro radionicama i mnogim drugim programima. To je novitet i zbog toga se očito teško naš projekt probija i dolazi do podrške struktura koje bi nas mogle i novčano podržati. Stara poslovica kaže ili se kloni ili se pokloni, a mi ako neke stvari i ne možemo sami ostvariti nećemo se maknuti. Pokušavamo preko Saveza Roma Kalisara, koji ima najviše novca i uz pomoć saborskog zastupnika Veljka Kajtazija progurati svoj pilot-projekt – iskren je Goran Đurđević, predsjednik Udruge izvornih Roma Lovara.
Kada je pak u pitanju brojnost deklariranih Roma na bjelovarsko-bilogorskom području, gdje bi Đurđević preko Udruge i izgradio hostel, ona je porastu. Tako Romi u novom sazivu imaju pravo na svom predstavnika na županijskoj razini, a na području Grada Bjelovara i na Vijeće. Usudimo se ustvrditi da veliki doprinos takvim izbornim ishodima pripada upravo obitelji Đurđević koja desetljećima na bjelovarsko-bilogorskim prostorima njeguje romsku kulturu i običaje i to na način kakav u drugim krajevima naše zemlje Romi to ne čine, pogotovo ne kombinirajući očuvanje kulturne baštine s ruralnim turizmom. Goran svjedoči kako takvom pomaku pomaže i nacionalna, regionalna i gradska vlast. Sigurniji u takvu tvrdnju je pogotovo nakon što se prije koji dan vratio s međunarodnog romskog simpozija u Sloveniji, gdje je sudjelovao kao rijetki romski predstavnik iz Hrvatske, među više od 20 predstavnika iz drugih europskih zemalja.
– Tamo sam imao priliku čuti koji su problemi Roma na razini europske zajednice i mogu reći što sam i znao od prije, i javno tamo rekao. Slovenija jest dosta napredna i uređena zemlja, ali su u puno boljem položaju Romi kod nas po onome što daje naša Vlada i čemu teži sam saborski zastupnik Veljko Kajtazi. Hrvatska prednjači u dobrobiti za razliku od drugih zemalja u kojima Romi žive i kojim im zakonima država pogoduje. Imaju naklonost svoje Vlade i u Sloveniji, ali samo u nekim područjima. U nekima su nažalost diskriminirani i imaju svojih problema kao i kod svih Roma u drugim država, a to je obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita i stanogradnja. Kroz Akcijski plan i Operativni program koji provodi naša Vlada puno se toga daje. Najviše u povijesti se daje romskoj zajednici za stvari koje sam naveo i zahvaljujući saborskom zastupniku koji je na neki način u vladajućoj strukturi. Tako da se i mi nadamo da će konačno iduće godine svjetlo dana ugledati pilot-projekt Udruge izvornih Roma Lovara i osnivača Romske etno-kuće u Maglenči, Kulturno-edukacijskog hostela – navodi Đurđević.
Lovari, čiju baštinu čuva na ovim prostorima Udruga kojoj je Goran Đurđević na čelu jedna je od osam skupina Roma u Hrvatskoj, po vjeroispovijesti su katolici, a po Goranovim riječima prije nesretnih događanja u Drugom svjetskom ratu na prostoru Hrvatske živjelo ih je oko 20 tisuća. Nakon rata, tek nešto više od 400, koji su se uspjeli spasiti od stradavanja u logorima, i to zahvaljujući kumskim vezama, novcem i zlatnicima. Neki su kupili propusnice za fašističku Italiju od kuda su brodom pobjegli u Brazil. Njihovi potomci i danas tamo žive.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 01/23 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info
