U dvorištu Romske kuće Udruge Lovara u Maglenči održan je 1. „Sarma fest“. Da su sjajni domaćini i ovoga je puta pokazala obitelj Đurđević, koja već u nekoliko naraštaja priprema najpoznatiju sarmu u širem bjelovarskom kraju. Po receptu Roze Đurđević danas sarmu priprema i njezina snaha Slađana, a svoje znanje i umijeće prenosi i na svoju kćer Emanuelu. No, na ovu manifestaciju pozvali su sve drage prijatelje, predstavnike i drugih nacionalnih manjina, ali i škole te ugostiteljske objekte pa se divno, sunčano subotnje poslijepodne pretvorilo u neviđenu uživanciju u najrazličitijim okusima ovog nadaleko poznatog jela.
Veganska, umotana u listove kelja, rezana, ljuta, posna, mrsna nudilo se u Maglenči desetak različitih vrsta sarmi, tako da kući nitko nije otišao gladan. Pripremljeno je ukupno oko dvije tisuće komada sarmi. Prezentirali su je i gostima nudili predstavnici romske, srpske i mađarske nacionalne manjine, učenici bjelovarske Turističko-ugostiteljske i prehrambene škole te hotel Art’teria, dok su se predstavnici albanske nacionalne manjine pobrinuli za pekarske proizvode. Nije nedostajalo niti pjesme ni plesa. Uz veseli romski glazbeni duo goste su zabavili svojim kulturno-umjetničkim programom članovi SKD „Prosvjeta“ Pododbor Garešnica.
– Nadamo se da će se ova manifestacija pretvoriti u tradiciju ovog kraja. Ideja je proistekla iz romske tradicije koju mi predstavljamo već 30-ak godina, za koju smo i 2013. dobili i Suncokret ruralnog turizma za način prezentacijske tradicijske kulture, a 2022. za tradicijsko jelo Sarmavu. To nam je i obveza prikazati javnosti ono što je tradicija, što je sastavni dio romske kulture. Sarmava nije isključivo vezana samo za Rome, već se smatra da su je Romi svojim raseljavanjem prenijeli kroz kulturu cijelog svijeta. Ona je poznata i kao hrvatsko tradicijsko jelo, samo je razlika u načinu pripreme sarme. Mene je romsku sarmu naučila pripremiti svekrva Roza, a ja se trudim nadmašiti učiteljicu – s osmijehom nam priča Slađana Đurđević i otkriva kako se priprema romska sarmava.
– Romska sarma se priprema od minimalno tri vrste mesa. Obično je to jedno bijelo meso, bilo pileće ili pureće s junetinom i svinjetinom. U nju ide i jako puno povrća i sve se od mesa do povrća reže ručno i zbog toga priprema prilično dugo traje. Jako smo sretni što su se našoj manifestaciji odazvali iz Turističko-ugostiteljske i prehrambene škole Bjelovar, predstavnici Mađara, Albanaca, Srba, Romska udruga s područja Pitomače, sve civilne organizacije s kojima mi dugo surađujemo, a pridružio nam se i Hotel Arteria, Srećko Koljić koji je ujedno i predsjednik ovdašnjeg Ceha ugostitelja. Pokušavamo svi zajedno prezentirati ono po čemu je naša Bjelovarsko-bilogorska županija i naše šire gradsko, bjelovarsko područje najpoznatije. Ovo naše područje Bilogore je jedan ljubazan, pitom, tolerantan kraj. Na našem području živi 21, od ukupno u Hrvatskoj evidentirane 22 nacionalne manjine i na to smo izuzetno ponosni. Među njima su i Romi koji su ovdje jako dobro prihvaćeni – ističe Đurđević.
Gužva je vladala i oko stola Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Bjelovara. Mamac za nebce bila je njihova posna sarma.
– Njezin glavni sastojak je šaran koji se prvo malo drži u pacu pa ide na dim. Nakon toga se prokuha i otkosti. Dodaje mu se sitno sjeckano razno povrće i potom se mota u list kiselog zelja i kuha kao i mrsna sarma. Srbski narod ovu posnu sarmu radi obično za svetog Nikolu, našu najveću slavu – prezentira posnu sarmu Nikolina Grubor.
Prvom Sarma festu odazvali su se i Mađari iz Daruvara. Na svom raskošnom stolu prezentirali su stari način pripreme sarme, one napravljene od svinjske potrbušine u koju je umjesto riže stavljena kukuruzna palenta.
– Obogaćena je s domaćom dimljenom slaninom i začinima, crvenom ljutom i slatkom paprikom, solju, paprom i kao prilog je u našoj kuhinji nezaobilazno vrhnje i hren. Mađarima je nepojmljivo jesti sarmu bez vrhnja. Naša, mađarska zajednica poznata je i po prikupljanju starih recepata i upravo ova sarma iz južnog dijela Mađarske nalazi se u našoj izdanoj, sada već drugoj Kuharici u kojoj su predstavljena tipična mađarska jela po mađarskim etnografskim regijama – objasnila je Snježana Sabo, predstavnica mađarske zajednice na manifestaciji.
Gotovo da nema nacionalne manjine koja je aktivna u bjelovarskom kraju, a da se nije odazvala 1. Sarma festu. Među njima su pripadnici albanske nacionalne manjine.
– Ovakvo druženje je za nas manjince poticaj jer ovdje vidimo da nas podržava i većinski narod i odaziva se zajedničkoj prezentaciji. Mi smo poznati kao pekari i odlučili smo se predstaviti se našim pekarskim proizvodima. Uostalom, nema smisla jesti samu sarmu pa smo se i mi na poziv organizatora odazvali s našim učešćem – kaže Jozef Gojani.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info
Foto: Sanja Klinac – Općina Veliko Trojstvo
