Veliki Grđevac jedna je od 18 općina na području Bjelovarsko-bilogorske županije, u kojoj prema posljednjem popisu stanovništva živi 2316 stanovnika i kao takva je u gornjoj polovici popisa naseljenijih općina u županiji. Do početka novog milenija prosječnim žiteljima Lijepe Naše izvan Bjelovarsko-bilogorske županije – što udaljenijima, tim više – ime općine nije baš puno govorilo. No, kad bi im rekli: „To je rodno mjesto Mate Lovraka, autora Vlaka u snijegu i Družbe Pere Kvržice“, stvari bi bile jasnije.
No, posljednjih nekoliko godina situacija se poprilično promijenila te je sve više onih koji znaju da je Veliki Grđevac rodno mjesto Mate Lovraka. I to zahvaljujući ponajprije ljudima, ustanovama, društvima i udrugama koji su prepoznali velik potencijal u Lovrakovoj ostavštini, posebice njegovim romanima Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice.
Na bjelovar.info ćemo u okviru projekta „Kako je Mato Lovrak i pedeset godina nakon smrti Veliki Grđevac ‘učinio’ nacionalno poznatim“, koji provodimo uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije kroz Program poticanja novinarske izvrsnosti, kroz pet tekstova i nekoliko aspekata prikazati kako je Veliki Grđevac posljednjih godina, na krilima nasljeđa svog najistaknutijeg žitelja u povijesti, postao nacionalno poznat.
„Lovrakovi dani kulture“ – nacionalni kulturni događaj
Podsjetimo, Mato Lovrak u Velikom je Grđevcu rođen 8. ožujka 1899. godine. Ondje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Bjelovaru, a učiteljsku školu u Zagrebu, gdje je od 1934. godine do umirovljenja 1955. godine i radio. Prije odlaska u Zagreb nastala su njegova dva najpoznatija romana, i to dok je radio kao učitelj u obližnjim Velikim Zdencima. Vlak u snijegu objavio je 1931., a Družbu Pere Kvržice 1933. godine. Preminuo je 13. ožujka 1974. godine.
Godine 1987., na poticaj učitelja velikogrđevačke osnovne škole Katice Grgurić, Đorđa Đurića i Ivana Balaška, nastala je manifestacija „Lovrakovi dani kulture“, koja od tada do danas slavi lik i djelo Mate Lovraka. Manifestacija je s vremenom postala i nacionalni kulturni događaj, osobito nakon što je 1993. godine uvedena dodjela godišnje nagrade za najbolji dječji roman.
Prvu je nagradu dobio naš poznati pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar Mladen Kušec, a nakon njega i plejada drugih domaćih autora, neki i više puta.
Jedan ćemo tekst posvetiti upravo toj manifestaciji koja je, uz Lovraka, bila pokretač svega onoga što će uslijediti u narednim godinama, ali i entuzijastima koji su se potrudili da djelo njihova najpoznatijeg sumještanina stalno bude u fokusu kako općinske, tako i javnosti izvan nje.
Replike mlina i željezničke kompozicije – kulise dvaju romana
Želeći da Lovrakovi romani budu smješteni u prirodno okruženje njegova zavičaja, Zavičajni klub Velikogrđevčana u Zagrebu na prijelazu iz devedesetih u novi milenij predložio je općinskoj vlasti izgradnju replike starog mlina i željezničke kompozicije, kao svojevrsno uprizorenje dvaju najpoznatijih romana, odnosno njihovih ekranizacija.
Namjera je bila Lovraka i njegove dvije priče o djetinjstvu i prijateljstvu približiti široj publici kojoj knjiga nije prvi izbor.
Projekt je prepoznao i realizirao dugogodišnji načelnik općine Marijan Dautanac sa svojim timom. Ne samo kao potrebu trajnog očuvanja lika i djela poznatog sugrađanina, već i kao, kako će se prisjetiti Dautančev dugogodišnji suradnik i pročelnik te dugogodišnji predsjednik Organizacijskog odbora Lovrakovih dana kulture Drago Trošćan, mjesto za jedinstvene učeničke ekskurzije.
Za posjetitelje su još jednim Dautančevim megaprojektom, „Vlakom kreacije do bazena imaginacije“, u potpunosti financiranim iz EU fondova, osigurani dodatni, ljetni sadržaji.
Danas Lovrakovim centrom upravlja Kulturni centar Mato Lovrak
Danas Lovrakovim centrom upravlja ustanova Kulturni centar Mato Lovrak, čiji su osnivači Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Veliki Grđevac.
U posljednje vrijeme Lovrakov centar posjeti više od 6000 posjetitelja godišnje, uglavnom učenika osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Jedan ćemo tekst posvetiti upravo toj ustanovi koja je itekako zaslužna za to što je posjetitelja sve više, čime je općina danas prepoznata i izvan svojih granica.
Lovrakov centar kroz fokus posjetitelja
U okviru projekta prikazat ćemo Lovrakov centar kroz perspektivu njegovih posjetitelja, kojih je u posljednje vrijeme sve više. Na prvome mjestu zbog kulisa najpoznatijih Lovrakovih djela – vlaka i mlina – ali i zbog brojnih drugih manifestacija koje se odvijaju kako u organizaciji Kulturnog centra Mato Lovrak, tako i Turističke zajednice područja Južna Bilogora.
Naime, i kroz rad Turističke zajednice područja, koju je Veliki Grđevac početkom 2023. godine osnovao zajedno sa susjednim Grubišnim Poljem, općina je postigla vidljivost kakvu dotad nije imala.
U nastavku projekta pokušat ćemo doznati od općinske i županijske vlasti što je sve Lovrakova ostavština kroz različite projekte donijela općini i županiji te u kojem će se smjeru cijela priča temeljena na Mati Lovraku u budućnosti razvijati.
Posebice kroz najavljeni projekt Lovrakov svijet.
Tekst: Michael Palijan
Fotografije: Michael Palijan, KUC ‘Mato Lovrak’
Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
