U Gradskom muzeju Bjelovar otvorena je putujuća izložba “1903. u Hrvatskoj” u povodu 120. obljetnice narodnog pokreta u Hrvatskoj.
Riječ je o projektu na kojem radi 13 hrvatskih muzeja okupljenih pod inicijativom Muzeja Brdovec.
Cilj je izložbe obilježavanje događaja iz 1903. godine kojima su uzroci bili nezadovoljstvo vladavinom bana Khuena Hedervarija, nepoštivanja odredbi Hrvatsko-ugarske nagodbe, mađarizacija te financijska ovisnost Hrvatske o Ugarskoj.
Kustosica Gradskog muzeja Bjelovar Antonija Ravenšćak rekla je nešto o buni u bjelovarskom kraju.
– 1903. godine hrvatski narod je pod vodstvom protivnika Khuenovog režima i mađarske hegemonije započeo demonstracije koje su u historiografiji poznate pod nazivom narodni ustanak. Temeljni uzrok tih demonstracija i nemira bio je nepovoljan državno-pravni položaj Hrvatske koji je proizašao iz Hrvatsko-ugarske nagodbe sklopljene 1868. godine. Na javnim zgradama i državnim uredima osvanuli su mađarski natpisi i mađarske zastave. Nezadovoljan, narod je skinuo zastave i spaljivao ih. U tadašnjoj Bjelovarsko-križevačkoj županiji neredi su započeli na sjeveru, u Križevcima, 24. travnja i kroz sljedećih desetak dana proširili su se u okolna sela i susjedne općine. Već u svibnju, cijela županija je bila u narodnom pokretu, od Rovišća i Zrinskog Topolovca do kotara Garešnica, Grubišno Polje i Kutina. Neredi su se nastavili u cijeloj županiji i oni su eskalirali, no ne toliko kao u križevačkom kotaru gdje su svi koji su bili uhićeni sprovedeni u sudbeni stog u Bjelovar gdje je protiv njih podignuta optužnica – ispričala je te nastavila.
– U našem gradu i županiji vladala je mađaronska politika pod vodstvom velikog župana Milutina Kukuljevića Sakcinskog i podložnog gradonačelnika Sime Blaževca. Jedina oporba bila je mala grupa obzoraša i naprednjaka pod vodstvom odvjetnika Milana Rojca. U jesen 1903. nastavljeni su pregovori oko financijskog dijela nagodbe između Banske Hrvatske i Ugarske koji su izazvali ponovno demonstracije. To je potaknula odvjetnika Milana Rojca da sazove narodnu skupštinu koja se održala ispred hotela Zvijezda – rekla je. Ta je skupština potaknula seljake na ponovne nerede u Bjelovaru i na relaciji vlaka između Bjelovara i Cirkvene, u Gudovcu i Daruvaru. Oni su u neredima tražili svoja prava, tražili da im se da saditi duhan, peći rakija, da im se daju drva umjesto ugljena… Neredi su se događali i u okolnim mjestima, Novoj Rači, Velikom Grđevcu te Kapeli, dok je u Bjelovaru bilo nešto mirnije.
– U Bjelovaru nije bilo toliko jak intenzitet narodnog pokreta kao u sjevernom dijelu županije, prvenstveno jer su ovdje bili mađaroni i Bjelovar je još uvijek bio vojnički poslušan grad – pojasnila je Ravenšćak.
Kustosica izložbe Silvija Limani prisjetila je kako je došlo do ideje za ovu izložbu.
– Pripremajući program za ovu godinu, shvatili da se obilježavaju tri nama važne godišnjice. Prva je bila 50 godina našega muzeja, druga je bila 450. obljetnica Seljačke bune, a treća je 120. obljetnica Hrvatskog narodnog pokreta. Razmišljali smo kako tu obljetnicu obilježiti s obzirom da je naš galerijski prostor trenutno u rekonstrukciji, nismo mogli osmisliti neku veću izložbu pa smo odlučili da ta izložba bude na panoima i da ne bude lokalna, da se ne tiče samo Zaprešića i Brdovca gdje je sve počelo i gdje su ljudi pokrenuli demonstracije, nego da proširimo izložbu na sve one krajeve i muzeje gdje su se ti nemiri događali. Tako smo stupili u kontakt s 13 muzeja iz devet županija, od Crikvenice do Iloka. Izložba je zamišljena tako, otvorena je u travnju uoči jubileja skidanja mađarske zastave na zaprešićkom željezničkom kolodvoru i onda se seli svaka dva-tri tjedna u novi prostor i novu županiju. Drago mi je da su kolege prihvatile ovaj projekt tako da smo se mogli upoznati – napomenula je Limani te dodala kako je krajnji cilj ove izložbe umrežavanje i buduća suradnja.
IZLOŽBA JE OTVORENA DO 09.06.2023. GODINE
Tekst: Blaženka Božinović
