Srbi su jedna od čak 22 priznate nacionalnih manjine koje žive na području Bjelovarsko-bilogorske županije, a ova županija, poznato je, upravo je posebna po tome što u njoj živi najviše različitih pripadnika manjinskih naroda. Naime, u odnosu na popis pripadnika svih manjinskih naroda u Hrvatskoj, u njoj jedino još ne žive Vlasi. Do posljednjeg popisa stanovništva Srbi su bili najbrojnija nacionalna manjina. No, najnoviji podaci od 4964 deklariranih pripadnika te manjine na županijskom području, svrstali su ih na drugo mjesto jer su s 5002 pripadnika sada brojniji Česi. Ipak, ovu manjinsku zajednicu takvi podaci izgleda nisu obeshrabrili. Čak dapače, posljednjih mjeseci sve su aktivniji kroz razne kulturno-umjetničke i druge priredbe, a i vjerska okupljanja u bjelovarskoj, inače po veličini drugoj u Hrvatskoj, pravoslavnoj crkvi, onoj Svete Trojice, moglo bi se reći da je ova zajednica zakoračila u neko posve novo vrijeme. Pravoslavni vjernici tako su i za proteklog Božića u većem broju nego inače pohodili bogosluženje, za što je, komentirali su mnogi, prilično zaslužan i novi bjelovarski paroh Stefan Maksimović koji je otprilike u to vrijeme u bjelovarskoj bolnici dobio i prvo potomstvo, kćerku Kalinu.
– Zahvalan sam Bogu jer ovo je moja druga Badnja večer koju služim u bjelovarskoj parohiji, u crkvi sv. Trojice. Raduje me što se ove godine okupilo puno više ljudi nego prošle godine. Nakon večernjeg bogosluženja, svima sam poželio zdravlja, mira, ljubavi i božjeg blagoslova bez obzira koje smo vjere, pravoslavne, katoličke ili bilo koje druge – rekao je tada Maksimović.
Na proslavi Badnje večeri prisustvovao je i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. Inače, bogatstvu svog postojanja i očuvanju kulturne baštine na bjelovarsko-bilogorskim prostorima Srbi pridonose na razne načine. Tako je nedavno uz blagdan Svete Trojice priličnu posjećenost doživjela i izložba u Srpskom kulturnom centru „Pavle Solarić“ u Bjelovaru pod nazivom „Knjige ispod pijevnice“. Riječ je o starim bogoslužbenim knjigama i narodnim ručnim vezovima koji većinom datiraju s početka prošlog pa čak i kraja pretprošlog stoljeća. Izložba je izazvala veliko zanimanje Bjelovarčana i njihovih gostiju jer riječ je i o knjigama od kojih mnoge datiraju iz vremena postanka Bjelovara. Nađene su ispod crkvenih pijevnica u Bjelovaru, Gudovcu i Novoseljanima.
– Gotovo smo drhtali kada smo vidjeli što smo pronašli. One govore ne samo o kulturnom identitetu Srba u ovom gradu, već su značajne i za hrvatski narod koji ovdje živi. Knjige su umjetnička djela kakvih nema. O tome koliko su vrijedne najbolje govore godine njihovog nastanka, a one su tek desetina onoga što smo pronašli – kazao je na otvorenju Radovan Dožudić, bjelovarski odvjetnik i književnik, ali i predsjednik Srpskog kulturnog centra „Pavle Solarić“, koji je smješten u Demetrovoj ulici u Bjelovaru.
Inače, i kao crkveni pojac Dožudić je objasnio kako je pijevnica dio crkvenog inventara koji služi da iza nje pojci svojim napjevima prate i odgovaraju svećenicima u liturgiji, ali da se i ispod nje čuvaju bogoslužbene knjige. Izložene upravo takve knjige su, prema riječima pak Maksimovića, tek manji dio blaga koje se čuva u bjelovarskoj Crkvi svete Trojice i naglasio je kako je to samo početak obnavljanja bogoslužbenog knjižnog fonda.
Dio knjiga stradao je od zuba vremena, ali su većim dijelom, zahvaljujući i ovoj akciji, doživjele svojevrsno uskrsnuće. U priču se uključilo i općinsko Vijeće srpske nacionalne manjine Velike Pisanice koje niz godina vodi Pavo Četković. On je baš ove godine primio priznanje „Pavle Solarić“ za rad na očuvanju srpskog nacionalnog identiteta, kulture i duhovnosti u ovim krajevima. Uz samu izložbu knjiga utkani su i vezeni peškiri kao dio nasljeđa pravoslavnih Srba Velike Pisanice, rodnog mjesta Pavla Solarića, mnogima još uvijek premalo poznatog Srbina koji je među ostalim zaslužan za štampanje prve srpske geografije.
Izložba „Knjige ispod pjevnice“ bila je svojevrsni uvod u hramovu slavu koja se održala u bjelovarskoj srpskoj pravoslavnoj crkvi posvećenoj Svetoj Trojici. Sveta Trojica ujedno je i krsna slava Vijeća srpske nacionalne manjine grada Bjelovara.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 01/23 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst i foto: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info
