Na Veleučilištu u Bjelovaru danas je održan KLIOFEST – festival povijesti. Naime, dvorana Veleučilišta bila je dupkom puna zainteresiranih za povijesne teme. Prvi Kliofest održan je u Zagrebu 2014. godine, a u Bjelovaru se održava od 2018. godine u organizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. Ove godine organizatori su Ogranak HPKZ-a Bjelovar, Državni arhiv Bjelovar i ŽSV učitelja i nastavnika povijesti BBŽ-a, a podršku su pružili Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija.
Organiziran je i stručno-znanstveni skup pod nazivom: PRINOS PROUČAVANJU ŽIVOTA I DJELA ZNAČAJNIH OSOBA U HRVATSKOJ OPĆOJ POVIJESTI na kojemu se predstavilo četvero predavača sa svojim temama:
– prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek: Liječnici Židovi u bjelovarskoj bolnici
– Iva Ban, prof., Dubravka Grganić Rožman, prof., mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof. i učenici Medicinske škole Bjelovar: Priče iz medicinskih arhiva
– Tatjana Ružić (Državni arhiv Bjelovar): Arhiv i tragovi migracija: priče obitelji Dočkal i Uhlir
– dr. sc. Željko Karaula: predstavljanje knjige Židovi u Bjelovaru od doseljavanja do Holokausta
Prof. pedagogije Ornela Malogorski, predsjednica Ogranka HPKZ Bjelovar rekla je više o ovogodišnjem izdanju festivala povijesti.
– KLIOFEST – Festival povijesti tu su teme vezane uz povijest. Nekako smo se posvetili proučavanju života i djela značajnih osoba iz povijesti, njihovog života i djela. Uvijek zanimljiv i rado viđen gost je prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek koji govori o liječnicima Židovima u bjelovarskoj bolnici. On je svake godine naš gost i uvijek ima neka zanimljiva istraživanja. Tu je Tatjana Ružić – Državni arhiv Bjelovar: Arhiv i tragovi migracija: priče obitelji Čeha. Ono što je posebno vrijedno je istraživački rad učenika Medicinske škole Bjelovar i njih je ovdje dosta danas. Oni će predstaviti nešto iz medicinskih arhiva, bavit će se temom tuberkuloze u Bjelovaru i to će biti zanimljivo čuti. Na kraju imamo predstavljanje knjige dr. sc. Željka Karaule: Židovi u Bjelovaru od doseljavanja do Holokausta. U predvorju je izložba radova koje je objavio Ogranak Matice Hrvatske i Državni arhiv Bjelovar – objasnila je Ornela Malogorski.
Prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek čest je gost Kliofesta, a danas je predstavio temu liječnika Židova u bjelovarskoj bolnici.
– Tema su liječnici Židovi koji su radili i živjeli u Bjelovaru po vlastitim istraživanjima i istraživanjima prethodnih istraživača, pogotovo Medara koji ih je dosta istražio. On je pričao globalno o Židovima, a ja sam izvukao liječnike. Imamo siguran podatak da je u Bjelovaru radilo 16 liječnika Židova, to je negdje od polovice 19. stoljeća do danas. Zadnji je umro doktor Kraus. Sigurno ih je bilo i više samo su neki dokumenti izgubljeni, neki uništeni – objašnjava Dubravko Habek.
Iva Ban, prof., Dubravka Grganić Rožman, prof., mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof. i učenici Medicinske škole Bjelovar predstavili su vrlo zanimljive priče iz medicinskih arhiva te su se ove godine bavili proučavanjem tuberkuloze kroz povijest.
– Priče iz medicinskih arhiva projekt je Medicinske škole Bjelovar i to drugu godinu za redom. Dakle, skupina nastavnika i naša stručna knjižničarka je pokušala povijest struke – medicine povezati s opće obrazovnim predmetima. Tu smo došli na ideju da učenici istražuju svaku godinu jednu bolest, kako je bila raširena na području Bjelovara u prošlosti, kakav je bio odraz te bolesti u književnim djelima, u likovnoj umjetnosti, novinama tog vremena… Radi se zapravo o istraživačkom tipu učenja koji se učenicima pokazao izuzetno interesantnim i pritom su upoznali povijest ne samo našeg kraja nego se malo bave i istraživačkim radom te povezuju znanja koja imaju iz opće obrazovnih predmeta s povijesti struke. Ove godine predstavljamo tuberkulozu u bjelovarskom kraju od koje su bolovali i preminuli brojni književnici, a također istražujemo i kako se ta bolest evidentira na mrtvozornicima bjelovarske bolnice s početka 20. stoljeća. Prošle godine smo radili koleru, a ove je godine na redu tuberkuloza – kaže Valerija Turk Presečki.
Objasnila je i kakvo je stanje danas s tuberkulozom u 21. stoljeću.
– 21. stoljeće je, na sreću, stoljeće medicine i tuberkuloza danas nije bolest koja ima tolikog maha kao što je to bila u tom predpenicilinskom razdoblju, ali je jako zgodno bilo usporediti kako su se ljudi liječili nekom narodnom medicinom, koliko je ljudi umiralo u Bjelovaru… Gotovo četvrtina bolesnika umirala je od te bolesti za razliku od danas kada imamo sve suvremene metode liječenja o čemu djeca uče u školi na svojim stručnim predmetima – pojašnjava Turk Presečki.
Zanimljivu temu o obiteljima Čeha u Hrvatskoj prezentirala je Tatjana Ružić iz Državnog arhiva Bjelovar.
– Tema mog predavanja su Česi u Hrvatskoj, odnosno dvije obitelji doseljenika Dočkal i Uhlir koje su na područje grada Bjelovara doselili prije 140 godina. Osim o životu obitelji u novoj sredini u kojoj su se našli govorit ću i o samom projektu „Atom“ zbog kojeg je priča i nastala, zatim o češkoj manjini čiji su oni pripadnici, samom doseljavanju Čeha i priči te dvije obitelji koje i dan-danas žive u Bjelovaru. Sugovornik na tom projektu je gospodin Miroslav Uhlir koji je potomak te dvije obitelji, njegova majka je rođena Dočkal i udala se za svog susjeda iz ulice za Uhlira. Česi su se na današnje područje RH počeli doseljavati još sredinom 18. stoljeća koje se nastavilo u 19. stoljeću. Obje obitelji su došle u drugom doseljeničkom valu, krajem 19. stoljeća na poziv vojne vlasti Austro-Ugarske Monarhije da nasele područja koja nisu bila naseljena i doprinesu razvoju poljoprivrede da bi se stanovništvo ovog područja bolje prehranjivalo. Bavili su se prvenstveno poljoprivredom, ali su školovali djecu – ispričala je Tatjana Ružić.
