Kako bi Lovrakov centar u Velikom Grđevcu dočarali iz fokusa posjetitelja, obišli smo ga s osnovcima iz Kumrovca i Klanjca te umirovljenicima iz Svetog Ivana Žabnog, koji su sretni i zadovoljni i puni dojmova otišli iz Velikog Grđevca
U sklopu projekta ‘Kako je Mato Lovrak i pedeset godina nakon smrti Veliki Grđevac ‘učinio’ nacionalno poznatim’, koji provodimo uz financijsku potporu Agencije za medije kroz Program poticanja novinarske izvrsnosti, dosad smo na Bjelovar.info pažnju posvetili manifestaciji Lovrakovi dani kulture i ustanovi ‘Kulturni centar Mato Lovrak‘ koja upravlja Lovrakovim centrom. Dva su to nositelja glavnih sadržaja koji Veliki Grđevac čine vidljivim daleko izvan njegovih granica.
U ovom tekstu ćemo poznati Lovrakov centar u Velikom Grđevcu predstaviti iz fokusa njegovih posjetitelja, kojih je, kako se to slikovito kaže, ‘od sedam do 77 godina’. Obišli smo ga s osnovcima iz Kumrovca i Klanjca i umirovljenicima iz Svetog Ivana Žabnog.

Vlak i mlin glavni su motivi posjetitelja
Podsjetit ćemo da se Lovrakov centar, u kojemu je postavljena željeznička kompozicija kao kulisa romana ‘Vlak u snijegu’ i izgrađen mlin koji dočarava ‘Družbu Pere Kvržice’, nalazi oko kilometar i po jugoistočno od središta općine i glavni je motiv dolaska posjetitelja u tu malu općinu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Neovisno dolaze li individualno ili organizirano, mogu birati hoće li sami razgledati Centar ili sudjelovati u kojoj od dviju ponuđenih vođenih tura, te sudjelovati u radionicama.
One koji odaberu stručno vođene ture u Lovrakovu centru dočekuju interpretatorice baštine Kristina Dushaj i Helena Lovrak. Potonja, koja je ujedno i voditeljica Centra, kaže kako posjetiteljima pričaju o Mati Lovraku, njegovom stvaralaštvu i utjecaju na generacije učenika. Kreću od kompozicije gdje interpretiraju ‘Vlak u snijegu’, a potom kod mlina i ‘Družbu Pere Kvržice’.
–Priče povezujemo sa životom, kakav je bio u prvoj polovici 20. stoljeća, u vrijeme dok je Lovrak živio u Velikom Grđevcu. Slijedi obilazak ‘Staze prijatelja prirode’. Ondje posjetitelje povezujemo s prirodom, a posebno učenike sa školskim predmetima poput hrvatskog jezika, prirode, povijesti, geografije-kaže voditeljica H. Lovrak, inače supruga daljnjeg rođaka slavnog pisca. Ovisno o njihovim željama mogu sudjelovati u radionicama: izrade lutkica od komušine, ‘Vlakom do reciklaže’ ili radionici mlinara, ali i u kvizu ‘Družba znanja’.

Naučili raditi lutke od komušine
U Lovrakovu smo centru zatekli učenike trećih i četvrtih razreda OŠ Antuna Mihanovića iz Klanjcu i OŠ Josip Broz iz Kumrovca.
Noa Sušec iz Klanjca je pročitao i ‘Vlak u snijegu’ i ‘Družbu Pere Kvržice’ i pogledao oba filma. Obje su mu priče dobre jer odašilju važne poruke.
–Poručuju da su važni sloga i dogovor te da uvijek valja slušati djecu-kaže Noa. U Velikom Grđevcu mu je jako zanimljiv bio vlak, jer je, kaže, jako sličan onomu iz filma. Žao mu je bilo što nije mogao i ući u nj.
Mari Grilec, ‘četvrtašici’ iz kumrovečeke škole, najomiljeniji lik Lovrakovih romana je Milo Dijete. Fabula romana u kojoj djeca obnavljaju mlin joj je odlična, pa je uživala obilazeći ga u Velikom Grđevcu. Tei Špoljar iz Klanjca svidjela se i radionica u izradi lutaka od komušine.
–Nikad to nisam radila ! Bilo je jako zanimljivo-kazala je Tea.
Laura Čukac iz Klanjca je već rano naučila tko je Mato Lovrak.
–Kao jako maloj tata mi je čitao knjige i redovito pitao tko je napisao. Kad sam pogrešno odgovorila, ispravio me pa sam naučila kako se pisac zove-kazala je iskreno. A, gledala je i Anku Brazilijanku i bez problema nam detaljno ispričala sadržaj. Oduševljena je Velikim Grđevcem.
–Vozili smo se vlakićem za turiste, posjetili školu, vidjeli vlak, mlin, šetali smo po šumi, igrali se. Ručali, sudjelovali u radionici, kvizu i igrama. Bilo je super !-kazala je, također poručivši da bi željela vidjeti vlak i iznutra.

Doživljaj Centra će ih još jače povezati s Lovrakom
Nastavnica razredne nastave iz OŠ Josipa Broza Kumrovec Marina Sušec je sigurna da je posjet Velikom Grđevcu odlična prilika učenicima da dodatno dožive Lovrakova djela.
–Prvi put smo ovdje. Izuzetno smo zadovoljni pristupom i organizacijom. U trećem i četvrtom razredu obrađujemo Lovrakova djela čitajući knjige i gledajući filmove, koje poslije uspoređujemo i analiziramo. Djeci su Lovrakova djela jako zanimljiva jer piše jezikom primjerenim i bliskim djeci, a susreću i likove svoje vršnjake- kazala je M. Sušec. Dodaje da će posjet Centru učenike još više povezati s Lovrakom i njihovim dijelima.
U vlaku i mlinu uživaju i umirovljenici
Lovrakov je centar često odredište i starijih, ne samo djece. Ondje smo zatekli članove Matice umirovljenika Sveti Ivan Žabno, koji su radosno obilazili kompoziciju, mlin, kupovali suvenire, hodali Stazom prijatelja prirode.
Ivan Poljak kaže da je već kao odrastao gledao ‘Vlak u snijegu’. I na njega je film ostavio velik dojam.
–Kad su ostali bez vođe, učitelja, ti mali ljudi, iako u trenutku podijeljeni, pronašli su rješenje i pomogli vlakovođi da krenu dalje. To je primjer kako bi trebalo biti među svim ljudima. Riječi: ‘Kad se male ruke slože, sve se može!’ govore sve. Dodao bih da bi velike mogle još bolje !-kazao je.
Dolazak u Lovrakov centar u njemu je pobudio sjećanja na putovanja u Križevce vlakom koji je vukla upravo lokomotiva koja sada krasi velikogrđevački Centar.
–Trebalo bi svakom piscu koji je svojim riječima pozitivno utjecao na ljude odati ovakvu počast. Ne znam ima li, primjerice Matoš takvo što, ali svakako je lijepo da je ova mala općina uredila prostor za svog Matu Lovraka–kazao je I. Poljak.
I, njegovu sumještanku Milicu Vitković, koja je pročitala knjigu i film pogledala nekoliko puta, posjet je podsjetio na mlade dane.
–Sin je isto uživao u knjizi i filmu. Često sam ovuda prolazila putujući prema Požegi, ali nikada nisam imala vremena stati. No, sad je došao trenutak i za to. Prelijepo je ovdje-iskrena je M. Vitković.
U Veliki Grđevac došli pod vodstvom velikogrđevačke snahe
Umirovljenike iz Svetog Ivana Žabnog u Lovrakov je centar u sklopu šire ekskurzije vodila velikogrđevačka snaha, Snježana Besedić, nastavnica njemačkog jezika, koja je 1976. godine prošlog stoljeća sa suprugom Velikogrđevčaninom, preselila u Sveti Ivan Žabno.
-Presretna sam kad god dođem u Veliki Grđevac. Tu sam provela lijepo vrijeme radeći u školi. Uvijek smo suprug i ja rado dolazili na Lovrakove dane kulture, jer je načelnik bio moj učenik-kazala je S. Besedić. Dodaje da je sretna što je izgrađen Lovrakov centar u kojemu uvijek pronalazi lijepa sjećanja.
S obzirom na to da je Lovrakov centar i cijeli projekt očuvanja Lovrakove baštine u Velikom Grđevcu u usponu, s najavljenim planovima koji će donijeti još novina i atrakcija, o kojima ćemo više govoriti u narednom ujedno i završnom tekstu, ne sumnjamo da će posjetitelja u budućnosti biti još i više. Možda i od tri do 93 !
Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
Tekst: Michael Palijan
Foto: Michael Palijan i KUC Mato Lovrak
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!




