U petak 30. rujna, u Narodnoj knjižnici Petar Preradović obilježene su tri, za grad Bjelovar i Bjelovarčane itekako važne obljetnice, 50 godina Bibliobusne službe, 70 godina Dječjeg odjela te 190 godina postojanja knjižničarstva.
Bjelovarska knjižnica tim je povodom organizirala i održala jednodnevni Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem – “Vidljivost narodne knjižnice u lokalnoj zajednici”.
– Današnjim događajem započeo je niz aktivnosti kojima ćemo intenzivnije proslaviti sve obljetnice. Tema koju smo odabrali kao glavnu nije slučajna, jer mi knjižničari smatramo da radimo predano, vrijedno, da osluškujemo promjene u društvu i korisnicima pružamo sve ono što im je danas potrebno. Nažalost, čini nam se da danas o tome u našoj zajednici nedostaje odjek, pa tako postoje osobe koje se čudom čude ljudi još uvijek čitaju i posjećuju knjižnicu. Govornici koje smo danas ugostili govorili su. upravo o problematici nedovoljne vidljivosti naše ustanove u društvu. Pokušali smo saznati u čemu je točno “kvaka” i kako te poteškoće možemo promijeniti, istaknula je Vjeruška Štivić, ravnateljica Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar.
Na skupu je o važnosti i ulozi narodnih knjižnica govorila Ana Barbarić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja se ovom prilikom osvrnula na iznimno bitan UNESCO-v međunarodni dokument, točnije Manifest o narodnim knjižnicama putem kojeg se potiče shvaćanje značaja knjižnice.
– Knjižnica je vrlo važna za cijelo naše društvo, posebno kada u fokus stavimo poticanje čitanja kod djece i mladih koji danas nažalost čitaju sve manje. Ne smijemo zaboraviti da se knjižnice isto tako bave i mnogim drugim stvarima, poput organizacije radionica kreativnog izražavanja, programa informacijske i medijske pismenosti, gostovanja književnika, postavljanja izložbi te sadržaja koji općenito podižu kvalitetu života. Smatramo da knjižnice ipak nisu dovoljno prepoznate u javnosti i iz tog razloga je današnji skup bitan. Čitanje nas čini boljim ljudima, kompetentnim osobama, obogaćuje naš život, razvija sve naše osobine, od jezičnih kompetencija do kritičkog mišljenja. Čitanje je koristan alat za školovanje, a tome u prilog idu brojna istraživanja. Dokazano je da djeca kojoj se čita od malena, u školi postižu puno bolje rezultate i uspjehe, poručuje Barbarić.
Podsjećamo kako je od četvrtka 29. rujna u prostoru cijele knjižnice postavljena izložba “Bjelovarska knjižnica: od čitaoničkog kasina do informacijskog centra” koja daje presjek o najvažnijim događajima iz povijesti knjižnice do današnjeg vremena s puno zanimljivosti povezanih uz knjižnicu, grad i ljude.
