Članovi povijesne sekcije HORKUD-a „Golub“ sudjelovali su u nedjelju, 14. srpnja, na koncertu „Zibala majka zipkicu“ koji je održan u Zagrebu na Kamenitim vratima. Koncert je održan u sklopu 58. Međunarodne smotre folklora – UNESCO-ovi kulturni prostori – Šokadijo lipa i bogata! Osim Golubaša, sudjelovao je i Ženski vokalni sastav KUD-a Sloga, Miklouš te KUD Prigorje Križevci.
– Bilo je lijepo iskustvo i velika čast biti dio programa ovakvog cijenjenog festivala. Unatoč visokim temperaturama, koncertu je prisustvovao lijep broj građana Zagreba i mnogobrojnih turista. Prisutni su bili i čelni ljudi festivala: umjetnički ravnatelj dr.sc. Tvrtko Zebec, selektor ovog koncerta Tomislav Habulin, mag.mus., Josip Forjan, prof., dugogodišnji ravnatelj Kulturnog centra Travno, Ivana Mihajlic, producentica festivala što je nama sudionicama bilo lijepo i poticajno – poručuju iz HORKUD-a „Golub“.
Na službenim stranicama samog festivala stručno je objašnjeno više detalja o spomenutom koncertu i po čemu su to specifični izabrani KUD-ovi našeg kraja.
– Stanovnike Bilogore i sjeveroistočne Moslavine rimokatoličke vjeroispovijesti nazivaju „Bijeli šokci“. U svakom mjestu na području Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije postoji crkva ili kapelica oko koje se okupljaju vjernici – šokci na molitvu i pjevanje „svetih“ pjesama. Pjesme/napjeve izvode spontano, onako kako tko zna, može i osjeća, a interpretacija ovisi o trenutnom vjerničkom zanosu. Kratkim presjekom koncertnog programa pod nazivom „Zibala majka zipkicu“ želimo skrenuti pozornost na marijanske crkveno – pučke napjeve. Oni se „od davna“ izvode tijekom bogoslužja ili pučkih pobožnosti. Marijanski napjevi odražavaju duboko intimno štovanje Blažene Djevice Marije, vrlo često prelazeći regionalne granice i utjelovljujući nacionalni identitet vjernika. Ispreplitanje lokalnog i regionalnog identiteta te šire nacionalnog koji je tijesno povezan sa vjeroispovijesti, očituje se kroz izvođenje crkveno – pučkih, u ovom slučaju marijanskih napjeva. Koncertne izvedbe i medijska prisutnost marijanskih napjeva dodatno naglašavaju njihovu ulogu u suvremenoj kulturnoj i vjerskoj praksi, povezujući prošlost s budućnošću i potvrđujući trajnu vrijednost marijanskih napjeva u hrvatskoj kulturi – pojašnjeno je.
