Danas je Bjelovarsko-bilogorska županija potpisala ugovore sa šest poslovnih banaka za kreditiranje proljetne sjetve u 2023. godini.
Župan Marko Marušić naglasio je kako je ovo nastavak dobre suradnje s poljoprivrednicima.
– Nastavljamo s dobrom praksom što svake godine rezultira velikim brojem odaziva naših poljoprivrednika. Na ovaj način mi njima želimo pomoći koliko možemo jer znamo svi da su i troškovi repromaterijala i svega ostaloga što se tiče proljetne sjetve narasli tako da im mi kao Županija nastojimo na ovaj način pomoći – poručio je.
Pomoć Županije očitovat će se u sufinanciranju kamata.

– Mi ćemo kao Županija sufinancirati tri posto kamate, to je novina u odnosu na prošlu godinu s obzirom da su cijene, odnosno postotci kamata porasli. Mi ćemo se fiksirati na tri posto kamate, a onaj ostatak gdje je viša kamata, tu razliku će poljoprivrednik morati sam platiti – istaknuo je Marušić.
Prošle je godine Županija zaprimila 255 zahtjeva fizičkih i pravnih osoba, a realizirana su 203 zahtjeva prema bankama u ukupnom iznosu od gotovo 41 milijun kuna. Drugim riječima, uspješno je realizirano 83 posto zahtjeva.
Župan je otkrio koliki je trošak za tu mjeru u 2022. godini imala Županija.
– Mi kao Bjelovarsko-bilogorska županija smo za subvenciju kamata izdvojili gotovo 1,3 milijuna kuna i na taj način smo pomogli našim poljoprivrednicima. Veseli me da su površine zasijanih kultura u hektarima nikad više, od 2004. godine otkad se to vodi, prošla godina je bila rekordna, više od 13 tisuća hektara zasijanih kultura. Itekako ove naše mjere i suradnja s poljoprivrednicima daju – napomenuo je župan.
Javni poziv objavljen je na stranicama Županije uz sve uvjete, a Marušić je pozvao sve poljoprivrednike da se jave jer proljetna sjetva uskoro kreće. Naglasio je također kako Županija ne može izdržati financijski iznos veći od tri posto kamate unatoč povećanju kamata kod banaka.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zlatko Pavičić pojasnio je namjenu javnog poziva.
– To je kupovina sjemena, presadnica, mineralnih gnojiva i sredstava za samu zaštitu bilja. Ono što je bitno spomenuti je da su prihvatljivi prijavitelji na naš javni poziv fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi. Površine i adrese OPG-ova ili tvrtki koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom moraju biti na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Minimalan iznos kredita je 660 eura ili oko pet tisuća kuna, a maksimalan iznos kredita koji sami poljoprivrednik može dići u jednoj od ovih šest banaka je 133 tisuće eura ili milijun kuna – naveo je Pavičić te dodao kako je vrijeme trajanja kredita deset mjeseci.
Ispričao je i kako izgleda procedura prijave.

– Naši poljoprivrednici zahtjev podnose prema BBŽ, Upravnom odjelu za poljoprivredu. Mi te zahtjeve pregledamo i svaki tjedan će biti jednom povjerenstvo koje županu predlaže listu, odnosno predlaže mu da izda odluke poljoprivrednicima. Oni s tom odlukom dolaze u vaše banke gdje vi primate potvrdu da mi prihvaćamo subvenciju da ćemo tih tri posto sufinancirati, vi pregledavate njihove dokumente, odnosno gledate koliko su oni kreditno sposobni te odobravate kredit uz sve zahtjeve koje imate i nama šaljete obračun kamate od tri posto koji mi mjesečno ili tromjesečno plaćamo – kazao je. Pojasnio je također način prijave.
– Način prijave je ili na mail poljoprivreda@bbz.hr sa skeniranim dokumentima ili poštom na adresu Županije ili isto tako poljoprivrednici mogu u samu pisarnicu u fizičkom obliku predati zahtjev. Dokumentacija nije zahtjevna, poljoprivrednici su sve bolji u ispunjavanju tih zahtjeva, dobro su to savladali tako da mislim da će ovaj javni poziv ići brže i efikasnije i da ćemo odraditi dobar posao – zaključio je pročelnik.
Javni poziv bit će otvoren od danas i trajat će do 5. svibnja 2023. i očekuje se još veći broj prijava. Što se tiče raspona kamata u bankama, Pavičić je naglasio kako je riječ o poslovnoj tajni te o tome ne smije govoriti.
U ime bankara obratio se Igor Topljak ispred Erste&Steiermärkische banke. Otkrio je kako od 2003. godine daju podršku poljoprivrednicima.

– Više od 20 godina potpisujemo ugovore kojima potvrđujemo potrebu i spremnost zajedničkog djelovanja u cilju podizanja kvalitete i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Dosadašnjom uspješnom suradnjom kreditirano je više od pet i pol tisuća poljoprivrednika i plasirano je više od 30 milijuna eura kredita tijekom svih tih godina. U protekloj godini to je preraslo nekih tri i pol milijuna eura kreditiranja što se tiče našeg dijela, od kojeg su 157 plasmana velika većina mali poljoprivrednici, fizičke osobe kojih je bilo oko stotinu s relativno malim iznosima kredita, ispod deset tisuća eura, čak oko sedam i pol tisuća eura. Oni obrađuju relativno male površine, a njima je ova pomoć i najpotrebnija. To im omogućuje da jednim pristupačnim kreditiranjem koje je prilagođeno i financiranjem i otplatom njihovim agrotehnološkim uvjetima steknu prednost u financiranju u pravo vrijeme kad mogu ostvariti povoljne trgovačke rabate i dodatnu uštedu kako bi njihovi proizvodi bili konkurentni – istaknuo je Topljak te izrazio nadu da će poljoprivrednicima ova pomoć dobro doći. Komentirao je činjenicu da ovaj put nema beskamatnih potpora za poljoprivrednike jer su banke podigle kamatne stope.
– Podizanje kamatnih stopa je odraz trenda ne samo u županiji, nego i u državi i Europi gdje se pomiče trend ekonomskih smjerova centralnih banaka te dolazi do podizanja referentnih kamatnih stopa. Referentne kamatne stope znači da izvor financiranja novca koji banka plasira dalje je poskupio. Uzročno-posljedično tome, svi krediti svih banaka poskupljuju, ovisno o izvorima kredita – pojasnio je Topljak.
Osvrnuo se i na pitanje vraćanja kredita za proljetnu sjetvu u prošloj godini.
– Tradicijski ova linija ima izuzetno malu stopu nevraćanja kredita, to su vrlo uredni platiše koji u pravilu vraćaju sve svoje kredite prije nego što se ponovno zadužuju i tako godinama. Kroz svih ovih 20 godina mi imamo komitente koji se financiraju kod nas tako da vrate prethodnu sjetvu i uzmu iduću – rekao je Topljak.