Grad Bjelovar prošle je godine proveo Javni poziv za poljoprivrednike u sklopu kojeg je osmišljeno 19 mjera.
Najveći interes vladao je za potporama za očuvanje pčelinjeg fonda, uzgoj i držanje konja pasmine gidran, uzgoj i držanje rasplodni jedinki u govedarstvu, godišnji zakup prodajnog mjesta na gradskoj tržnici te za proizvodnju u plastenicima.
Grad će i ove godine osigurati novac za potpore za poljoprivredu, a uskoro bi trebao krenuti i novi Javni poziv za potpore u 2023. godini.
Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić tim je povodom danas obišao OPG Josip Krčelj koji je jedan od dugogodišnjih korisnika mjera.
– Grad Bjelovar izdvaja za poljoprivredu, međutim nismo mi zato danas ovdje nego u posjeti OPG-u Josip Krčelj da vidimo kako to izgleda kada selo sve hrani. Jedan mladi poljoprivrednik se muči, bori i radi svojim rukama da prehrani sve nas u gradu. Najbolji poticaj u poljoprivredi nije poticaj po hektaru, već je to spoj naših učenika u osnovnim školama i vrtićima s našim poljoprivrednicima. Prije pet godina Josip je imao malo nepovjerenja, pitao me hoće li biti nešto od poticaja, ali sad mi sve manje šalje poruke. Nije to veliki novac, Josip je dobio 30-ak tisuća kuna za umjetno osjemenjivanje plotkinja i zadržavanje prvotelki, to je sitan novac u odnosu na ogroman posao koji on radi u Prespi pokraj Bjelovara – istaknuo je dogradonačelnik i zahvalio Josipu na tome što se bavi poljoprivredom. Dodao je i kako područje cijele Bjelovarsko-bilogorske županije ima dobre mogućnosti za bavljenje poljoprivredom, a u tome pomaže i Grad izdvajanjem novca za potpore poljoprivrednicima.
– Prošle godine je bilo na raspolaganju 869 tisuća kuna, 204 poljoprivrednika su aplicirala na mjeru u iznosu od nekih 569 tisuća kuna, tim primjerom nastavljamo i dalje. Ove godine nešto više od 110 tisuća eura je na raspolaganju. Sve mjere donosimo u suradnji s poljoprivrednicima, mi smo na terenu i poljoprivrednici su ti koji kreiraju mjere, a to dokazuje i korištenost. U odnosu na primjerice 2017. godinu, iznos se udvostručio što se tiče broja poljoprivrednika koji su aplicirali na gradske potpore.
Najtraženiji su pčelari, oni su najorganiziraniji, no dobro je i što se tiče krava – otkrio je Brajdić.
Vlasnik OPG-a Josip Krčelj naveo je koliko mu te potpore znače.
– Znače puno jer mljekarstvo je najteža grana od svega, bavimo se i ratarstvom, ali mljekarstvo je jako loše, malo nas i ima, svi su odustali – kaže.
Zbog trenutačnog stanja na tržištu, smatra, dobro je baviti se s više stvari.
– Imamo 21 kravu, nešto svinja, ovaca i ratarstvo oko 96 rali. Sad imamo dnevno oko 200 litara mlijeka, a zadnji obračun je bio 68 centi – napominje. Stanje u poljoprivredi je teško, što dokazuje i podatak da je tijekom posljednjih pet godina u Njemačku iz Prespe otišlo 30-ak mladih ljudi. Krave osim Josipa u mjestu nema više nitko, dok se svinje mogu naći u još jednoj ili dvije kuće. Krčelj se bavi poljoprivredom od 1997. godine pa je usporedio stanje nekad i danas.
– Od 1997. do 2000. mlijeko je bilo četiri kune, a računajte pred godinu-dvije je bilo 1.90 do 2.20 kuna, to je najviše. Da nemamo svoj laktofriz doma, ja bih odustao isto od mljekarstva totalno. Troškovi rastu, sad za sjetvu, umjetno gnojivo i sjeme, to je otišlo sve gore, a ovo još se pokriva, ne ide u minus, a vidjet ćemo dokle će ići – ističe Krčelj.
Dogradonačelnik Brajdić nadovezao se na njegovu izjavu.
– To je ta nekadašnja politika bila, poticanje po hektarima, nažalost se sve više odustaje od poljoprivrede, posebice u stočarstvu i tom sektoru mljekarstva, znamo da iz godine u godinu sve više pada. Mi u Gradu Bjelovaru imamo dobru suradnju s poljoprivrednicima i nastojimo im izaći u susret najviše što možemo – napomenuo je te dodao kako Grad stoji na raspolaganju poljoprivrednicima s kojima često održavaju sastanke i slušaju njihove potrebe.
