Vožnja postaje luksuz: cijene goriva rastu, a Hrvati sve više na cesti

Rast cijena goriva, inflacija i star vozni park stvaraju sve veći pritisak na kućne budžete građana

Cijene goriva rastu pod utjecajem globalnih kriza

Rat na Bliskom istoku uzrokovao je nove energetske poremećaje i rast cijena goriva diljem Europe, a Hrvatska je među zemljama koje taj udar osjećaju najizraženije.

Početkom travnja 2026. litra dizela stoji 1,73 eura, dok je cijena benzina 1,62 eura. Iako su te cijene i dalje niže od rekordnih razina iz 2022. godine, koje su bile potaknute ratom u Ukrajini, razlika u odnosu na prethodne godine itekako je vidljiva u novčanicima građana.

Pun rezervoar sve veći trošak

Analiza platforme Shoptok.hr pokazuje koliko je poskupljenje konkretno. Punjenje spremnika od 50 litara dizela danas stoji oko 86,50 eura – gotovo 18,5 eura više nego u travnju prošle godine te čak 34 eura više nego prije deset godina.

Kod benzina situacija je slična. Za puni spremnik danas je potrebno izdvojiti oko 81 euro, dok je isti trošak iznosio 73,50 eura prošle godine i svega 58 eura 2016. godine.

U travnju prošle godine cijena litre benzina iznosila je 1,47 eura, a dizela 1,36 eura, što znači da su današnje cijene više za 15, odnosno 37 centi po litri. Ako se vratimo deset godina unatrag, benzin je koštao 1,16 eura, a dizel 1,05 eura po litri.

Inflacija dodatno pogoršava situaciju

Rast cijena goriva dolazi u trenutku kada Hrvatska bilježi najvišu stopu inflacije u eurozoni. Prema podacima Eurostata, inflacija iznosi 4,7 posto, dok prosjek eurozone iznosi 2,5 posto.

Posebno se ističe kategorija energije, koja na godišnjoj razini bilježi rast od čak 11,3 posto, dodatno opterećujući kućne budžete.

Stari automobili povećavaju troškove

Dodatni problem predstavlja starost voznog parka. Prosječna starost osobnog automobila u Hrvatskoj iznosi 13,35 godina, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najstarijim vozilima u Europskoj uniji.

Stariji automobili u pravilu troše više goriva, što znači da su stvarni troškovi za vozače često i veći od prosjeka. Uz to, na hrvatskim cestama vozi se gotovo dva milijuna automobila na 1,44 milijuna kućanstava, pa rast cijena goriva pogađa gotovo svaki dom.

Vozimo više nego ikad

Unatoč višim cijenama, potrošnja energije u prometu ne pada. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, u 2024. godini zabilježena je rekordna potrošnja od 115 petadžula.

To jasno pokazuje da građani voze više nego ikad – ali sada uz znatno veće troškove i u starijim vozilima nego ostatak Europe.

Neizvjesna budućnost za vozače

Sve navedeno upućuje na to da hrvatske građane očekuju dodatni izazovi u upravljanju kućnim budžetima. Aktualne mjere za ublažavanje rasta cijena goriva stupile su na snagu 24. ožujka i zasad su ograničene na razdoblje od dva tjedna.

Koliko će dugo trajati geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i kako će se one odraziti na cijene energenata, ostaje neizvjesno. Jedno je sigurno – vožnja u Hrvatskoj postaje sve skuplja, a teret toga sve više osjećaju građani.