Cilj smjernica koje su kreirali predstavnici lokalne uprave i samouprave je da izmjenama u pojedinim zakonskim okvirima postigne veću decentralizaciju školstva i primarne zdravstvene zaštite, uklanjanje namjene za komunalnu naknadu, kao i preinake sustava fonda izravnanja, kako bi se udio lokalne samouprave u ukupnim raspoloživim financijskim sredstvima podigao sa sadašnjih 16% na 22% i time približio prosjeku Europske unije koji iznosi 30% te omogućio što ravnomjerniji razvoj na cijelom području RH.
Kad se radi o financiranju osnovnog školstva i primarne zdravstvene zaštite, općine i gradovi žele da sredstva u potpunosti budu prenesena u nadležnost onih lokalnih jedinica koje su kapacitirane za obavljanje tih poslova, a u protivnom oni ostaju u okviru županija, kao i dosad. Poljoprivrednim zemljištem raspolagali bi gradovi i općine, dok će županije ili nadležno Ministarstvo poljoprivrede na njih davati suglasnost. Gradovima i općinama treba prepustiti vlasništvo nad nekretninama u državnom vlasništvu, i to svih nekretnina osim onih koje su od posebnog državnog interesa ili značaja, a koje se nalaze na području općine odnosno grada. Općine i gradovi dužni su u svojim strateškim dokumentima predvidjeti, kao preduvjet ustupanja u vlasništva, način gospodarenja tim nekretninama i način njihova privođenja svrsi.
U novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu trebalo bi smanjiti postotak komunalne naknade kao namjenskog prihoda kao i napraviti analizu ostalih namjenskih prihoda te predložiti izmjene propisa. Što se pak županijskih nadležnosti tiče, urede državne uprave u županijama i dio inspekcijskih poslova potrebno je pripojiti županijama te provesti objektivnu analizu broja potrebnih djelatnika u županijama.
Posebna se pozornost u Smjernicama poklanja Fondu izravnanja za koji treba izraditi zakonodavni okvir prema pravičnoj formuli koja bi uključivala razvijenost općine, demografska kretanja, veličinu, broj stanovnika i druge elemente, kako bi se onima s nedostatnim financijskim kapacitetom doznačila sredstva koja bi omogućila minimalni standard pružanja javnih usluga građanima. Koordinacija se zalaže i za dogovorno spajanje više jedinica lokalne samouprave zajedničkim uredima i poticanje međuopćinske suradnje. Predlaže se uvođenje monitoringa od tri godine za općine koje ne mogu same funkcionirati nakon čega bi moglo uslijediti ukidanje za nefunkcionalne. Istaknuta je i potreba za ponovnom uspostavom tri statističke regije na NUTS II razini radi boljeg iskorištenja strukturnih i socijalnih fondova Europske unije.
Predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić pozdravio je Upravni odbor UORH-a po prvi puta u novim prostorijama Udruge u Zagrebu, u Chromosovom tornju.
