U Rovišću je danas predstavljena strategija razvoja turizma za područje Bilogora-Bjelovar koji trenutno izrađuje Institut za turizam.
Direktorica Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar Ana Kelek pojasnila je o kakvom je dokumentu riječ i zašto je on važan.
– Drago mi je da smo konačno krenuli u ovu izradu strategije turističkog razvoja područja koje pokriva naša Turistička zajednica. Ona trenutno pokriva osam općina, a nadamo se da će uskoro, kroz mjesec dana, ući i deveta, Općina Ivanska. Ovaj strateški dokument je od iznimne važnosti zato što od 2011. godine, kada je TZ područja osnovana kao jedna od prvih zajednica područja, nije bilo strateškog dokumenta na koji bi se vezao razvoj turizma. Ovo je jedan od prvih dokumenata koji će nam biti temelj za sve akcije i aktivnosti i sve ono što ćemo raditi u pogledu turizma. Nekakve temelje smo već postavili, ali imamo još puno posla kako bi to sve krenulo u smjeru u kojem želimo – navela je te dodala kako su neke od prednosti ovog područja ljepota prirode i blizina Zagreba. Veseli direktoricu podrška svih dionika turizma, među ostalim i OPG-ova čiji su predstavnici također nazočili današnjem predstavljanju strategije.
Otkrila je Kelek i kolika je vrijednost dokumenta.
– Kod izrade ovog dokumenta nas podržava Hrvatska turistička zajednica, dobili smo potporu od 10 tisuća eura od njih, a ukupna vrijednost izrade dokumenta je 20 tisuća eura. Nadam se da će on biti gotov kroz dva mjeseca jer ćemo moći konkretno početi raditi po njemu. Važno mi je da to ne bude dokument koji će stajati u ladici i skupljati prašinu, već da će nam on biti nit vodilja po kojoj ćemo raditi, da to bude više akcijski nego strateški plan i svakako ćemo gledati da zajedno iznjedrimo neku atrakciju pa makar umjetno stvorenu koja će upotpuniti ono što nam nedostaje na našem području, aktivnosti koje možemo ponuditi turistima – poručila je.
Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam govorio je o kontinentalnom turizmu i podijelio svoju projekciju razvoja u narednom razdoblju.
– Turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske je nešto što tek u budućnosti treba početi ozbiljnije razvijati. Turizam na kontinentu ne koristi sve svoje resurse i potencijale, tu ima jako puno neiskorištenih resursa i na malo intenzivniji razvoj turizma do 2030. godine upućuje i Strategija razvoja održivog turizma Hrvatske koji nam je krovni planski dokument za sektor turizma i gdje je jedan od strateških ciljeva ravnomjerniji regionalni razvoj turizma u Hrvatskoj, što znači malo jači razvoj turizma na kontinentu – kazao je Krešić koji je u 20 godina rada u Institutu sudjelovao u izradi stotinjak razvojnih planskih dokumenata iz područja turizma na lokalnoj razini.
Naveo je kako za izradu takvog dokumenta inače trebaju četiri do pet mjeseci, no ovaj bi trebali izraditi u dva mjeseca. Upitan kakve su informacije s terena i koliko su njihovi klijenti zadovoljni izrađenim strategijama, odgovorio je kako realizacija strategije u najvećoj mjeri ovisi o naručitelju i tome koliko je spreman implementirati planirane projekte u praksi. Napomenuo je kako je nerealno očekivati da se svi projekti iz strategije implementiraju zbog objektivnih okolnosti kao što su financije, dok je za realizaciju nekih dovoljno samo malo truda i organizacijskih vještina. Dodao je Krešić i kako je strategija dokument koji nikoga ne obvezuje, ali sama činjenica da se ona izrađuje pokazuje dobru volju naručitelja.
Otkrio je i kako strategije izrađuju poprilično ambiciozno.
Voditeljica projekta Izidora Marković Vukadin navela je kako Rovišće ima veliki potencijal i dobre naznake razvoja turizma koji je zasad baziran na privatnoj inicijativi.
– Dokument koji radimo se zove Strategija razvoja destinacije područja Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar, pri čemu je obuhvaćen Grad Bjelovar i osam općina. Važno je naglasiti da smo prošle godine izradili strategiju turizma za Grad Bjelovar. Nemamo plan duplicirati posao, osvježit ćemo je podacima i promjenama koje su se dogodile – poručila je.
Dodala je i kako se ta strategija već počela provoditi što je uobičajeno za kontinentalni turizam zbog veće želje za razvojem.
– Mi smo sad u fazi obilaska terena i intervjua, nastavlja se idućih tjedan ili dva intenzivno, a također ćemo u sklopu projekta održati tri strateške radionice koje će se odnositi na viziju, strateške ciljeve, scenarije razvoja i aktivnosti koje će proizaći iz strategije jer ona sadržava vrlo konkretan plan aktivnosti, to jest projekata koje predlažemo Turističkoj zajednici i drugim dionicima na ovom području. Dokument će biti operabilan i u skladu s očekivanjima dionika, zato su ovdje i OPG-ovci jer je važno uskladiti strategiju s očekivanjima i mogućnostima – istaknula je.
Koje će se aktivnosti naći u ovom dokumentu, zasad nije poznato.
– Nemamo još osmišljene aktivnosti jer se one rade nakon obilaska terena, ali svakako će biti veliki naglasak na onome što je obilježje kraja, a to je intenzivna i vrlo kvalitetna poljoprivredna proizvodnja, njezino povezivanje s turističkim aktivnostima kroz ruralni turizam, agroturizam, bio-agroturizam i tako dalje koje su vrlo zanimljive i neistražene na području kontinenta, gdje ćemo sigurno naglasak staviti na različite outdoor oblike turizma od biciklizma, jahanja i slično te integracija s manifestacijama gdje Bjelovar već dosta dugo ima dobru tradiciju, ali i manifestacija na području drugih općina, kulturnu baštinu. Planira se sportski turizam gdje bi ishodište trebale biti Terme, no to je projekt koji se tek treba realizirati – nabrojala je Marković Vukadin koja vjeruje da će područje Bilogora-Bjelovar ovom strategijom od poslovne destinacije u koju dolaze strani radnici postati turistička destinacija u koju će turisti dolaziti planski.
Institut je dosad izradio strategije i za Međimursku, Varaždinsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku te Brodsko-posavsku županiju.
Načelnik Općine Rovišće Slavko Prišćan uvjeren je da ovo područje ima potencijala za razvoj turizma, a u tome bi trebala pomoći i ova strategija.
– Ova strategija je iznimno važna i bez angažiranosti direktorice, a onda i ljudi iz Instituta toga ne bi bilo. Ovo je poticaj ljudima koji su započeli bavljenje turizmom na našem području, ali i onim mladima koji su zainteresirani za određeni oblik turizma na našem području. Ja sam siguran da ćemo kroz općinski proračun iznaći sredstva i mogućnosti da im pomognemo. Mi imamo neke ljude koji se bave turizmom, no ne pomažemo im dovoljno jer ne možemo puno, ali kako nam proračun raste, iznaći ćemo sredstva i za više – naveo je.
Osvrnuo se i na bogatu ponudu tamošnjih OPG-ova.
– Imamo i OPG-ovce koji mogu doprinijeti razvoju turizma. Imamo proizvođače mlijeka i prerađevina, voća, povrća, sokova, to je sve ono što će biti u ponudi. U samom centru imamo sve što je potrebno, liječnike, stomatologe, ljekarnu, banku, kako bi imali kvalitetnu i dobru ponudu. Imamo razne ideje, u najavi imamo ozbiljan projekt vezan uz sportski turizam, razgovarao sam s ljudima koji imaju ribolovno društvo gdje bi mogli otvoriti neki kamp, dosta je prostora, ali je problem što je vlasništvo dvije županije, naša i Koprivničko-križevačka, ali nadam se da se i to može riješiti. Dosta mladih zanima biciklizam, vožnja quadovima i niz drugih zanimljivosti. Mislim da je Rovišće dobro mjesto za razvoj turizma – rekao je Prišćan te pozvao mještane, a osobito one mlade, da se uključe u razvoj turističke ponude. Naglasio je kako se ne možemo mjeriti s Jadranom, ali je doznao kako turisti više troše na kontinentu nego na Jadranu što je odlična vijest.
U proširenju turističke ponude Rovišća pomoći će i novi projekt na kojem se radi.
– U centru općine je u izradi tržnica koja će služiti prije svega našim OPG-ovcima da ponude svoje proizvode, ali i prolaznicima koji staju putem za ili iz Zagreba – zaključio je Prišćan.
