Bjelovarsko – bilogorski župan Marko Marušić u utorak, 12. srpnja sudjelovao je na konferenciji “Doprinos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave demografskoj revitalizaciji Bjelovarsko – bilogorske županije” koja se održala u Štefanju.
Konferenciju je organizirao Središnji državni ured za demografiju i mlade, a slične su već održane i u drugim gradovima diljem Hrvatske, Đakovu, Kninu, Senju, Topuskom, Dvoru Trakošćan, Klisu, Metkoviću, Virju i Sv. Petru u Šumi.
Cilj konferencije je okupljanje predstavnika gradova i općina s područja županije, stručnjaka iz područja demografije te predstavnika javnih i državnih tijela kako bi razmijenili iskustva i primjere dobre prakse, predstavili mjere koje provode na svom području te progovorili o problemima i mogućim rješenjima s kojima se općine, gradovi i županije susreću.
Među panelistima bili su Krešimir Ivanda i Ivan Čipin, obojica s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok je bjelovarsko – bilogorski župan imao uvodno obraćanje.

– Zadatak gradova i općina je stvaranje temelja i svih preduvjeta potrebnih za dolazak investitora, jer kada oni krenu dolaziti znamo da se na taj način zatvara krug, počevši s proizvodnjom, a rezultirajući potrošnjom i rastom gospodarstva. Uvijek naglašavam da koliko su jake, razvijene i bogate naše općine i gradovi, da je toliko jaka i naša županija, rekao je Marko Marušić.
U posljednjih desetak godina, Bjelovarsko – bilogorska županija izgubila je čak 17 tisuća stanovnika. Jasno je to upozorenje izvršnoj vlasti da mora pronaći kvalitetan model i način zadržavanja stanovnika u svome kraju. Važna karika u ostvarenju tog cilja svakako su investicije koje sa sobom nose otvaranje novih radnih mjesta, siguran posao i plaće, kvalitetnu prometnu povezanost.
– Do demografskog oporavka nećemo stići brzo i lako. Broj stanovnika na području BBŽ-a pao je više od državnog prosjeka. Iz tog razloga pozitivni pomaci bit će teže ostvarivi. Preokret ili revitalizacija će biti mogući jedino putem migracija, odnosno doseljavanja iz inozemstva ili drugih krajeva naše zemlje, kazao je profesor Ivan Čipin.
Negativne demografske promjene itekako su vidljive i na prostoru općine Štefanje. Tamo je prije Drugog svjetskog rata živjelo 4 300 stanovnika, sedamdesetih godina ta se brojka srozala na 3 tisuće, da bi potom devedesetih broj stanovnika iznosio 2 i pol tisuće. Gledajući posljednji popis stanovništva, ta općina broji tek 1 700 ljudi.
– Ne smijemo vjerovati da će problemi biti riješeni do kraja ove ili sljedeće godine, jer su demografski procesi i oporavci dugotrajni. Današnje stanje je uzrokovao duži ni godina, pa i desetljeća negativnih demografskih procesa, poručio je Mislav Rubić iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Načelnik Općine Štefanje smatra kako razlog loših brojki nije samo iseljavanje ljudi, nego i veći broj umrlih od rođenih. Ipak, na području općine vidljivi su lagani pozitivnih pomaci.
– Nije sve tako crno. Ljudi kod nas osnivaju obitelji, kupuju kuće, čak imamo i nekoliko primjera dolaska izvana. Neki se pak vraćaju iz inozemstva, što je jako dobar pokazatelj. Vjerojatno tamo shvate da ni izvan naših granica ne teku med i mlijeko. Tvrdim da se kod nas mogu ostvariti dobri životni uvjeti. Naravno, jedino ukoliko svi zajedno, mi kao jedinica lokalne samouprave, regionalna samouprava, državna vlast, pa i pojedinci, upremo u isti rog, poručuje načelnik Silvestar Štefović.