U Hrvatskoj se masovno otvaraju obrti. Tijekom ožujka se broj obrta u Hrvatskoj povećao za 1350, a u godinu dana (u razdoblju od kraja ožujka prošle do kraja ožujka ove godine) je broj porastao za gotovo 11 tisuća ili, preciznije, za 10.935 – pokazuju podaci koje je nacional.hr dobio od Hrvatske obrtničke komore (HOK).
U Hrvatskoj je, prema tim podacima, posljednjeg dana ožujka bilo ukupno 115.408 aktivnih obrta. To je čak 32.304 obrta više nego krajem ožujka 2019. godine. Riječ je o rastu od 38,9 % u samo pet godina.
Velik skok primjetan je i kod broja zaposlenih u obrtima. Podaci HOK-a pokazuju da je u obrtima krajem ožujka u Hrvatskoj bilo zaposleno 216.834 ljudi. U usporedbi s ožujkom prošle godine, riječ je o povećanju broja zaposlenih u obrtima za 14.971 ili 7,4 %. Samo tijekom ožujka ove godine broj zaposlenih u obrtima porastao je za 3.182 ili za 1,5 %. Podaci HOK-a pokazuju da danas otprilike svaki sedmi zaposleni u Hrvatskoj radi u obrtima. Preciznije, 13,2 % zaposlenih za svoju egzistenciju zarađuje u obrtima.
Prava eksplozija obrtništva u Hrvatskoj se događa u vrijeme kada se obrti gase diljem Europe i svijeta. Zbog snažnog razvoja potrošačkog društva, masovne proizvodnje i rasta životnog standarda, tradicionalna obrtnička zanimanja već desetljećima propadaju. S druge strane, na prvi pogled se čini da obrtništvo u Hrvatskoj već duboko u 21. stoljeću doživljava svoju renesansu. Značajan doprinos tome dao je, kažu stručnjaci, i program samozapošljavanja koji se provodi preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a u kojem se koriste i novac iz fondova Europske unije.
Ipak, nešto dublji pogled u dostupne podatke pokazuje da se ni u Hrvatskoj baš ne može govoriti o obrtničkoj renesansi. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da, osim klasičnih majstorskih zanimanja, kao i poslova vezanih uz turizam i ugostiteljstvo, otvaranju obrta sve češće pribjegavaju oni koje obično ni ne smatramo obrtnicima, barem ne u tradicionalnom smislu te riječi. Riječ je, primjerice, o djelatnostima vezanima uz informacije i komunikacije, zatim, stručne i znanstvene djelatnosti te ostala administrativna zanimanja.
Tako je, prema podacima državne statistike, u obrtima i slobodnim djelatnostima vezanima uz informacije i komunikacije krajem ožujka radilo 4.275 ljudi, a u onima koje su vezane uz stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti čak 23.817. Ovome valja pribrojiti još i 6580 zaposlenih u administrativnim djelatnostima, kao i barem dio od 18.616 zaposlenih u ostalim uslužnim djelatnostima.
Ne čudi stoga što stručnjaci već dugo upozoravaju kako se iza mnogih obrta zapravo krije prikriveni radni odnos za nekog poslodavca. Naravno da sve obrtnike koji su u spomenutim djelatnostima pokrenuli biznis ne možemo uvrstiti u tu kategoriju, no nije tajna da ih ima. I to priličan broj.
– Točno je da kod obrta ima dosta prikrivenog nesamostalnog rada. Bilo je slučajeva i da su sami poslodavci radnicima preporučivali da otvore vlastiti obrt i nastave raditi kao obrtnici za njih jer se i jednima i drugima tako više isplati – rekla je za nacional.hr Jasna Vuk, porezna stručnjakinja i viša predavačica na Veleučilištu RRIF.
Unatoč tome, otvaranje obrta ostaje privlačno za mnoge koji smatraju da će si tako riješiti životne probleme. To se posebno odnosi na radnike srednjih godina koji su ostali bez posla, a posjeduju određena znanja i vještine koje se traže na tržištu. Posebna priča su IT stručnjaci, od kojih su mnogi „klasični“ zaposlenici u nekoj kompaniji, a istodobno imaju i obrt, što im omogućuje da rade i za druge poslodavce.
Jasna Vuk, pak, kaže da je mnogima isplativo otvoriti obrt. Obrt je lako pokrenuti, razmjerno lako se zatvara ako posao ne ide, a davanja su manja u odnosu na ona „klasičnih“ zaposlenika, ali i vlasnika tvrtki.
Posebno je to slučaj kod paušalnih obrtnika koji svoje obveze prema državi plaćaju u istom mjesečnom iznosu, neovisno o visini primanja. U ovom je trenutku teško reći hoće li se u Hrvatskoj nastaviti trend masovnog otvaranja obrta. To će svakako ovisiti i o državi, odnosno o tome hoće li i do kada te pod kojim uvjetima nastaviti s programom samozapošljavanja. (Izvor: nacional.hr )
Foto: Freepik
