Svakoga dana iz Banovine, Slavonije i Zagreba pristižu informacije o nedostatku kvalificiranih radnika potrebnih za obnovu od potresa, ali i sanaciju šteta od nedavnih oluja, a isto potvrđuju i rezultati resornog istraživanja u okviru EU sufinanciranog projekta “CRO skills RELOAD”, kojeg provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima – Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske te koji manjak procjenjuje na visokih 24 500 radnika strukovnih zanimanja potrebnih za energetsku obnovu zgrada u sljedećoj godini. Ipak, broj obrta u građevini je za 10% ili za 901 obrt veći u odnosu na lipanj prošle godine. Ukupno je riječ o 9.641 obrtu koji zapošljavaju 13.563 radnika, a unazad pet godina zabilježen je rast obrta u građevinarstvu za 48 %, piše u priopćenju Hrvatske obrtničke komore koje prenosimo u cijelosti.
Najveći broj takvih obrta, njih 1.248, se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja bilježi i najveći brojčani rast u odnosu na prošlu godinu odnosno 150 obrta više ili 13,7 % više. Slijede je Istarska županija s 1.151 građevinarskim obrtom i rastom u posljednjih godinu dana za gotovo 10 % i 102 obrta više te Primorsko-goranska s ukupno 989 obrta u građevinarstvu i rastom od 8 % i 72 obrta više. Grad Zagreb i Zagrebačka županija zajedno imaju 1.563 aktivna obrta u sektoru građevinarstva, unazad godinu dana postignut je rast od 12,8 % te 177 obrta više, a najesen će Obrtnička komora Zagreb pokrenuti projekte stručnog usavršavanja i ažuriranja baze podataka za navedeni sektor.
Ukupno je u protekle tri godine položeno 375 ispita o stručnoj osposobljenosti u zanimanjima iz sektora graditeljstva, pri čemu je svake godine najviše keramičara, u trogodišnjem periodu ukupno njih 300. U istom razdoblju položena su 144 majstorska ispita u zanimanjima iz sektora graditeljstva, pri čemu je najviše soboslikara/ličilaca (56) i zidara (44), a najmanje krovopokrivača (5).
„Unatoč rastu obrta u građevinarstvu od 10 % i svih obrta ukupno od čak 8 %, majstora nema dovoljno uslijed velike potražnje na tržištu i potrebe za obnovom i sanacijom šteta na nekoliko lokaciju u Hrvatskoj. Kao što naglašavam stalno – majstori nikad nisu bili traženiji, plaćeniji i cjenjeniji. Svijest o tome u javnosti je sve snažnija, najvažnije kod roditelja i mladih, pa tako raste i interes za strukovnim zanimanjima. Primjerice, u 2022./2023. godini je zabilježen porast upisa u zanimanja zidar i fasader, uz kontinuirano visok interes za instalatera grijanja i klimatizacije te kućnih instalacija, vodoinstalatera i elektroinstalatera. Pozivam mlade da se odluče za strukovna zanimanja – uspjeh, ali i poslovna i privatna sreća je tada gotovo potpuno u vašim vještim rukama“, ističe predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
