Salaj o minusima Bjelovarskog sajma: „Kiša nas uništava, a bez ozbiljne modernizacije teško ćemo naprijed“

Direktor Bjelovarskog sajma pojasnio pad prihoda i upozorio na zastarjelu infrastrukturu u Gudovcu

Na 6. sjednici Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije raspravljalo se i o poslovanju tvrtke Bjelovarski sajam d.o.o., a vijećnika HSS-a Antonia Babeca zanimalo je zbog čega je sajam poslovao s minusom od gotovo 40 tisuća eura, unatoč brojnim manifestacijama koje organizira tijekom godine.

Babec je upitao je li problem u slabijem interesu izlagača, manjem broju posjetitelja ili možda u cijenama ulaznica.

Na pitanje je odgovorio direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj, koji je istaknuo kako su vremenske prilike jedan od najvećih problema s kojima se sajam suočava.

– Drago mi je što je ovo pitanje postavljeno upravo ovdje, a ne negdje drugdje. Svi smo uključeni oko sajma i svi znamo situaciju – rekao je Salaj.

„Kad tri dana pada kiša, ljudi ne dolaze“

Salaj je iznio podatke o prodaji ulaznica posljednjih godina, naglasivši kako broj posjetitelja uvelike ovisi o vremenskim uvjetima.

Prema njegovim riječima, Proljetni sajam ove je godine ostvario vrlo dobre rezultate s više od 131 tisuće prodanih ulaznica, dok ih je prošle godine bilo nešto više od 92 tisuće.

Kod Jesenskog sajma brojke su također rasle, no Salaj ističe kako su prethodne godine obilježile obilne kiše koje su ozbiljno utjecale na posjećenost.

– Naš sajamski prostor više od 80 posto nalazi se na otvorenom. Kada ljudi vide da će tri dana neprestano padati kiša, jednostavno ne dolaze. Što će netko raditi vani s kišobranom kada sve pliva? – rekao je Salaj.

Dodao je kako je upravo lijepo vrijeme jedan od glavnih razloga rekordne posjećenosti ovogodišnjeg Proljetnog sajma.

Izlagači smanjuju površine, a Gudovac zaostaje za konkurencijom

Govoreći o prihodima od izlagača, Salaj je naveo kako je vidljiv blagi pad, osobito kod Proljetnog sajma.

Kao jedan od razloga istaknuo je nesigurne vremenske prilike zbog kojih izlagači čekaju posljednji trenutak za prijavu, ali i činjenicu da veliki izlagači poljoprivredne mehanizacije posljednjih godina smanjuju svoje izložbene prostore.

– Nekada su dolazili s deset traktora, danas ih izlože šest. Time se smanjuje kvadratura i prihod sajma – pojasnio je.

Istaknuo je i kako je cijena izložbenog prostora u Gudovcu znatno niža nego na velikim regionalnim sajmovima poput Novog Sada ili Radgone.

– Kod nas je cijena vanjskog prostora između 18 i 21 euro po kvadratu, dok u Novom Sadu i Radgoni doseže između 40 i 50 eura. No, tamo su prostori asfaltirani i imaju više zatvorenih hala, dok kod nas tijekom kiše sve pliva – upozorio je.

„Nemamo ni jednu halu po europskim standardima“

Salaj je podsjetio kako je prošle godine oko 50 tisuća eura uloženo u sustav odvodnje oko hale broj 9, no priznaje kako dio izlagača više ne želi dolaziti zbog problema koje su godinama imali s vodom i blatom.

– Imamo najlošiji prostor kada usporedimo sajmove sličnog tipa – rekao je.

Naglasio je kako prihodi sajma posljednjih godina ostaju relativno stabilni i kreću se oko 1,2 milijuna eura godišnje, no upozorio je da drugi sajmovi značajan dio prihoda ostvaruju od najma prostora, što Gudovac nema.

– Zagrebački velesajam ima više od 10 milijuna eura prihoda od najma, Novi Sad oko tri milijuna, a mi taj izvor prihoda nemamo – kazao je.

Dodao je kako sajamski prostor u Gudovcu ozbiljnije nije obnavljan posljednjih 15 godina te da je modernizacija nužna želi li sajam ostati konkurentan.

– Danas izlagači traže moderan prostor i krov nad glavom. Naši mehanizatori željeli bi održavanje sajma već u veljači, ali to trenutačno ne možemo omogućiti. Potrebna nam je ozbiljna rekonstrukcija prostora ako želimo nastaviti razvijati sajamsku djelatnost – poručio je Salaj.

U planu novi izgled sajma

Na kraju je otkrio kako je izrađeno arhitektonsko-urbanističko rješenje za novi izgled sajamskog prostora u Gudovcu.

– Trenutačno surađujemo s Bjelovarsko-bilogorskom županijom i Gradom Bjelovarom kako bismo osigurali financijska sredstva i uredili kvalitetniji i funkcionalniji prostor. Nemamo nijednu halu koja zadovoljava europske standarde – rekao je.

Unatoč izazovima, Salaj vjeruje kako sajmovi imaju budućnost.

– Sajmovi su i dalje važni i opstaju diljem svijeta, bez obzira na to što se danas mnogo toga može kupiti putem interneta – zaključio je.